Na današnji dan prije 34 godine usvojena zastava i grb Republike BiH: Šest zlatnih ljiljana kao simbol državnosti!

Na današnji dan, 4. maja 1992. godine, Skupština Republike Bosne i Hercegovine donijela je historijsku odluku o usvajanju zastave i grba Republike Bosne i Hercegovine.

Ova odluka označila je važan simbolički i identitetski korak za tada međunarodno priznatu državu, koja je prolazila kroz najteži period svoje moderne historije.

Zastava Republike Bosne i Hercegovine bila je jednostavna, ali duboko simbolična: bijela podloga sa štitom u sredini. Na štitu se nalazio zlatni ljiljan (Lilium bosniacum) u šestostrukom rasporedu, koji se tradicionalno povezuje s bosanskom srednjovjekovnom državom, naročito s vladarskom dinastijom Kotromanića.

Ljiljan je bio smješten na plavoj pozadini s bijelom dijagonalnom trakom koja se protezala s gornjeg lijevog na donji desni ugao, simbolizirajući kontinuitet bosanske državnosti.

Grb, identičan motivima sa zastave, sadržavao je iste heraldističke elemente: plavi štit sa šest zlatnih ljiljana i bijelom dijagonalom, čime se željela istaknuti autentičnost i historijski identitet Bosne i Hercegovine.

Ovaj grb inspirisan je starim grbom bosanskog kraljevstva iz doba Kulina bana i kasnije dinastije Kotromanića, čime je potvrđena historijska veza između moderne države i njene bogate srednjovjekovne prošlosti.

O usvajanju grba i zastave pisao je i doc. dr. Emir Filipović s Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. On ističe da je proces stvaranja novih državnih simbola započeo još krajem februara 1991. godine, kada je Skupština SRBiH odlučila izmijeniti Ustav i uvesti nove simbole za buduću Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Formirana je posebna komisija u kojoj su radili stručnjaci iz Zemaljskog muzeja (arheolog Mirza Hasan Ćeman i povjesničar Tihomir Glavaš), Instituta za historiju (dr. Boris Nilević), a za vizuelno rješenje bio je zadužen dizajner Zvonimir Bebek. Pravni savjet davao je Kasim Trnka, dok je u timu bio i istaknuti historičar dr. Enver Imamović.

Prvobitno je predloženo da osnovna boja zastave bude svijetloplava, simbolizirajući mir i povezanost s međunarodnim organizacijama poput Ujedinjenih nacija. Na toj zastavi trebao je stajati novi bosanski grb inspirisan heraldikom srednjovjekovne Bosne, oslonjen na grbove s pečata i novca tadašnjih bosanskih vladara.

Ključni izvor za identifikaciju bio je plašt kralja Tvrtka I Kotromanića, otkriven prilikom arheoloških istraživanja u Milima (današnjim Arnautovićima kod Visokog), koji je nosio motive ljiljana, simbola bosanskog kraljevstva koji nije pripadao nijednoj pojedinačnoj etničkoj skupini.

Iako su gotovo sva kulturna društva podržala prijedlog, jedino je Prosvjeta zahtijevala da novi simboli sadrže i srpske elemente. Početkom rata radna grupa se raspala, ali su Enver Imamović i Zvonimir Bebek nastavili raditi samostalno, završivši projekt u roku od oko 40 dana. U finalnom prijedlogu napravili su nekoliko izmjena: osnovna boja zastave je iz svijetloplave prešla u bijelu, a obrub štita je promijenjen iz srebrnog u zlatni.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je 4. maja 1992. godine bez primjedbi prihvatilo ponuđeno rješenje, čime su zastava i grb s ljiljanima postali zvanični simboli države. Ovi simboli su tokom rata postali snažan znak otpora, jedinstva i državnosti, duboko ukorijenjeni u svijest građana.

Zastava s ljiljanima korištena je sve do 1998. godine. Međutim, zbog nemogućnosti postizanja konsenzusa o novim simbolima koji bi ravnomjerno predstavljali sve konstitutivne narode, visoki predstavnik međunarodne zajednice Carlos Westendorp nametnuo je sadašnju zastavu, koja važi i danas. Iako se više ne koristi službeno, zastava s ljiljanima i dalje živi kao snažan simbol borbe, identiteta i historijskog kontinuiteta Bosne i Hercegovine.

Odluka donesena 4. maja ostaje važan historijski podsjetnik na trenutak kada je Bosna i Hercegovina, suočena s izazovima opstanka, potvrdila svoju državnost kroz simbole koji nose duboke historijske i kulturne poruke.

Također, odluka donesena tog dana ostaje duboko upisana u kolektivno pamćenje Bosne i Hercegovine kao trenutak kada je zemlja, suočena s historijskim izazovima, odabrala simbole koji svjedoče o njenoj drevnoj državnosti i nepokolebljivoj volji za očuvanjem identiteta.

Historičari i analitičari zastavu s ljiljanima vide kao izraz dugog historijskog kontinuiteta bosanske državnosti.

Kako naglašavaju, riječ je o zastavi koja je bila zvanična zastava države Bosne i Hercegovine u periodu njenog međunarodnog priznanja i članstva u Ujedinjenim nacijama, što joj daje potpuno drugačiji status od onoga koji joj se danas pokušava pripisati.

Dakle, kao što je potvrđeno, zastava s ljiljanima bila je zvanična zastava Republike Bosne i Hercegovine od 1992. do 1998. godine.

Podsjećamo, upravo pod tom zastavom Bosna i Hercegovina je međunarodno priznata i primljena u članstvo Ujedinjenih nacija u maju 1992. godine. U tom periodu zastava sa zlatnim ljiljanima bila je istaknuta ispred zgrade UN-a kao simbol jedne suverene i međunarodno priznate države.

Važno je, dakle, naglasiti da simbol ljiljana nije ekskluzivno vezan za jedan narod, kako se to često pokušava predstaviti. Kao historijski simbol srednjovjekovne bosanske države, on pripada ukupnom naslijeđu Bosne i Hercegovine. Tome u prilog ide i činjenica da su biste Kotromanića postavljene u više gradova, uključujući Sarajevo, Tuzlu, ali i Banju Luku, što dodatno potvrđuje da je riječ o zajedničkom historijskom naslijeđu, a ne simbolu jedne etničke grupe.

Zabluda koja se često pojavljuje jeste i tvrdnja da je zastava s ljiljanima zapravo zastava Armije Republike Bosne i Hercegovine. Iako je ta zastava korištena u ratnom periodu, ona nije bila vojna zastava. Zvanična zastava Armije RBiH imala je drugačiji grb, s dva ukrštena mača, što jasno razlikuje vojni simbol od državnog.

Posljednjih dana pitanje zastave s ljiljanima ponovo je dospjelo u fokus javnosti nakon što je, prema navodima iz medija, upućen zahtjev da se zabrani isticanje zastave s ljiljanima na stadionima, uključujući i međunarodna takmičenja poput Svjetskog prvenstva.

Tim povodom oglasio se ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić koji je poručio da je zastava Bosne i Hercegovine s ljiljanima legalna i historijski utemeljena, te da predstavlja simbol državnog kontinuiteta.

Istakao je da takvi zahtjevi predstavljaju pokušaj političkog tumačenja historijskih simbola i selektivnog pristupa u međunarodnom sportu, naglašavajući da Bosna i Hercegovina ima pravo na svoje simbole i identitet bez diskriminacije.

Ekspert za ustavno pravo Kasim Trnka, u sjećanju na 4. maj, a koji je prije 34 godine davao pravni savjet kada je usvojena zastava s ljiljanima i grb Republike BiH kazao je za Preporod.info da ne postoji nikakav razlog da se zastava s ljiljanima spori.

– Zastava s ljiljanima je legitimna zastava, određena od strane nadležnih državnih organa, u skladu s propisima. Prema tome, ona nema ništa provokativno u sebi. To što se kaže da se ratovalo pod tom zastavom… pa ratovalo se i pod zastavom Republike srpske pa je i danas pokazuju na sve strane. Podsjetit ću da je zastava s ljiljanima međunarodno priznata i, dakle, nema kolebanja oko ove zastave – poručio je za naš portal Trnka.

(Amina Nuhanović/Preporod.info)