U Bihaću konferencija o negiranju genocida - Jedna presuda za negiranje je poražavajuća činjenica

Iako je od donošenja zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida prošlo više od pet godina, njegova puna primjena u Bosni i Hercegovini i dalje izostaje, a pravosudne institucije nisu odgovorile zadatku – poručeno je s konferencije održane u Bihaću o značaju sudskih postupaka u zaštiti prava žrtava i porodica nestalih.

Konferencija pod nazivom "Značaj sudskih postupaka u negiranju genocida u zaštiti prava žrtava i porodica nestalih“ okupila je predstavnike akademske zajednice, udruženja koja se bore protiv negiranja genocida, kao i predstavnike Memorijalnog centra Srebrenica, s ciljem da se dodatno ukaže na nužnost dosljedne primjene zakona i jačanja institucionalnog odgovora.

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović ocijenio je stanje "tmurnim i poražavajućim“, ističući da postoji samo jedna pravosnažna presuda Suda BiH za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, prenosi Fena.

– Nakon više od pet godina od usvajanja zakona imamo jednu presudu. To je poražavajuća činjenica o radu Tužilaštva BiH. Zakon postoji, ali njegova primjena je i dalje problem i na tome ćemo insistirati – rekao je Tahirović.

Naglasio je da su udruženja godinama, zajedno s majkama Srebrenice, radila na donošenju zakona, te da sada vode borbu za njegovu punu implementaciju.

– Mi imamo svoj hodogram djelovanja. Ne idemo odmah na krivične prijave, već prvo tražimo od nadležnih institucija da uklone sadržaje koji veličaju presuđene ratne zločince. Ako izostane reakcija, obraćamo se višim instancama, a na kraju i međunarodnoj zajednici. Nećemo odustati dok zakon ne zaživi u praksi – poručio je Tahirović.

On je posebno ukazao na potrebu jačanja institucija i njihove odgovornosti.

– Institucije moraju raditi svoj posao. Ne može se tolerisati da se jasno utvrđene činjenice dovode u pitanje. Ako neko nije sposoban da obavlja svoj posao, treba se baviti nečim drugim – dodao je Tahirović.

Predstavnica Memorijalnog centra Srebrenica Almasa Salihović-Husejinović istakla je da je kontinuirano podsjećanje na genocid i borba protiv njegovog negiranja od presudnog značaja, posebno u vremenu kada su prisutni pokušaji historijskog revizionizma.

– Svaka konferencija koja nas čini vidljivima i omogućava da govorimo o genocidu, negiranju i borbi za pravdu je izuzetno važna. Bez uključivanja institucija i stručne javnosti bojimo se da će negiranje biti još prisutnije – kazala je Salihović-Husejinović.

Naglasila je da Memorijalni centar, zajedno s majkama Srebrenice, već tri decenije insistira na istini i pravdi.

– Da nije bilo njihove borbe, danas ne bismo imali Memorijalni centar u Potočarima. Međutim, i dalje, nakon 30 godina, govorimo o negiranju genocida, što pokazuje koliko je važno da pravosuđe i struka aktivnije djeluju – dodala je.

Docent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaću Suan Islamović naglasio je da je suština konferencije upravo u činjenici da zakon postoji, ali da njegova primjena izostaje.

– Godinama smo čekali donošenje zakona o zabrani negiranja genocida, a od 2021. godine čekamo njegovu punu implementaciju. To je ključna poruka koju želimo poslati – rekao je Islamović.

Učesnici konferencije saglasni su da sudske presude imaju ključnu ulogu u borbi protiv negiranja genocida, jer ne samo da sankcionišu počinioce, već potvrđuju ulogu države u zaštiti istine, pravde i dostojanstva žrtava, te doprinose jačanju povjerenja u institucije sistema.

(Preporod.info)