Predstavljanjem zemljišna knjiga mostarskih vakufa iz 1913. godine otvorena manifestacija "Dani mevluda i zikra"

U Kulturnom centru Kralj Fahd centar Mostar večeras je svečano otvorena 51. vjersko-kulturna manifestacija "Dani mevluda i zikra", koja već više od pola stoljeća čuva i promoviše vrijednosti islama, nauke, kulture i tradicije kao dio ukupnog identiteta.

Manifestaciju je otvorio mostarski muftija Salem Dedović, naglasivši kako se radi o najvažnijoj i najmasovnijoj vjersko-kulturnoj manifestaciji na području cijele Hercegovine.

– U vremenu u kojem živimo, obilježenom brojnim izazovima i nesigurnostima, a mi u Hercegovini to itekako osjetimo, dužni smo uvijek i iznova podsjećati na pitanja ostvarivanja punih ljudskih prava i sloboda, potcrtavajući da smo mi autohtoni evropski narod sa svojom kulturom, pismenošću i civilizacijskim ostvarenjima, koji ima duboke korijene na ovim prostorima i izuzetnu vakufsku baštinu, utkanu u same temelje brojnih gradova i naselja na ovom području – kazao je muftija.

Dodao je i da su Bošnjaci kao autohtoni evropski muslimani kontinuirano razvijali duhovnost i kulturu suživota s drugima, pokazujući da različitosti nisu prijetnja nego prilika za bolje razumijevanje i sebe i drugih.

U okviru programa otvorena je i izložba "Zemljišne knjige mostarskih vakufa iz 1913. godine", koja se čuva u Gazi Husrev-begova biblioteka.

Direktor Biblioteke Dženan Handžić naglasio je da je javnosti nedovoljno poznato da ova ustanova predstavlja centralni arhiv Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u kojem se čuva oko 900 dužnih metara građe nastale u periodu od 1882. do 2016. godine.

– Značajan dio te građe odnosi se i na područje Hercegovine, odnosno Muftijstva mostarskog. Među tim dokumentima nalaze se, između ostalog, i gruntovne knjige. Postoji i niz zanimljivih dokumenata koji nam otkrivaju nastojanja prethodnih administracija Islamske zajednice da se bore za vjerska prava muslimana u različitim uvjetima i društvenim uređenjima, da daju fetve i odgovore na novonastala pitanja vjerske prakse, da zaštite imovinu od različitih vrsta nasrtaja, kao i da sačuvaju vjernike od negativnih društvenih uticaja – kazao je Handžić.

Nakon konzervacije i restauracije gruntovne knjige mostarskih vakufa, koja ima 644 stranice, direktor Handžić je Muftijstvu mostarskom uručio vjernu repliku ovog dragocjenog dokumenta.

Sadržaj predstavljene zemljišne knjige mogao bi imati važnu ulogu u rasvjetljavanju historijskog statusa vakufske imovine u Mostaru, ali i u savremenim pravnim procesima.

Ugledni bosanskohercegovački advokat Adil Lozo pojasnio je da je zemljišna knjiga izrađena prema standardima uspostavljenim nakon dolaska austrougarske vlasti u Bosna i Hercegovina, s čime javnost nije dovoljno upoznata. Ukazao je i na važnost činjenice da su kotarski, odnosno šerijatski sudovi bili ovlašteni za vođenje evidencije zemljišno-knjižne vakufske imovine.

– Ta zemljišna knjiga koju danas posjedujemo ima snagu javne isprave, jer je sastavljena od strane ovlaštenih organa javne vlasti. Ona može poslužiti kao osnov da se utvrdi šta je sve 1913. godine bila vakufska imovina, i moj je prijedlog da se na temelju te knjige angažuju stručnjaci kako bi se izradila karta koja će pokazati kako su vakufi izgledali tada, a kako izgledaju danas, kako bi Mostarci jasno znali šta je bilo vakuf, a čemu danas služe te nekretnine, odnosno da li su stavljene u druge svrhe – naveo je Lozo.

Govoreći o aktuelnom pitanju povrata imovine Lakišića vakufa, rekao je da zemljišna knjiga može biti od pomoći, ali i da bez nje postoje pravni osnovi da se kroz važeće zakone pokrene postupak povrata, posebno imajući u vidu da se radi o sakralnom prostoru.

Posebno je ukazao i na značaj fetve koju je izdao mostarski muftija Dedović, ističući da ona predstavlja primjer usklađivanja šerijatskog i pozitivnog prava, što dodatno jača argumentaciju u ovom slučaju.

(Hasan Eminović/Preporod.info)