MMF upozorio da energetski šok uzrokovan ratom povećava inflaciju u Evropi

MMF upozorio da energetski šok uzrokovan ratom povećava inflaciju u Evropi

Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da će evropska ekonomija u 2026. godini zabilježiti sporiji rast i višu inflaciju usljed energetskog šoka izazvanog sukobima na Bliskom istoku.

Direktor Evropskog odjela MMF-a Alfred Kammer ukazao je na nove ekonomske izazove s kojima se suočava region, naglašavajući potrebu za snažnim makroekonomskim politikama i strukturnim reformama.

– Regija se suočava s novim ekonomskim izazovom koji zahtijeva snažne makroekonomske politike i strukturne reforme – izjavio je Kammer.

Prema procjenama MMF-a, Evropska unija u tekućoj godini može očekivati rast od svega 1,3 posto. U izvještaju se upozorava da bi u ozbiljnijem scenariju, koji podrazumijeva dugotrajan poremećaj u snabdijevanju energijom i dodatno zaoštravanje finansijskih uslova, inflacija mogla porasti blizu pet posto, dok bi se ekonomija EU približila recesiji.

Prognozirana inflacija za eurozonu u 2026. godini iznosi 2,6 posto, što predstavlja povećanje u odnosu na 2,1 posto u 2025. godini. MMF procjenjuje da će inflacija u nordijskim ekonomijama iznositi 2,2 posto, u evropskim ekonomijama u razvoju 10,8 posto, na globalnom nivou 4,4 posto, dok se za razvijene ekonomije očekuje stopa od 2,8 posto.

U izvještaju se navodi da mjere podrške energiji koje nisu ciljano usmjerene nesrazmjerno koriste domaćinstvima s višim prihodima. Tokom energetske krize 2022. godine evropske vlade su u prosjeku izdvajale 2,5 posto bruto domaćeg proizvoda za pakete pomoći.

MMF preporučuje donositeljima odluka da izbjegavaju široka ograničenja cijena te da primjenjuju ciljane i vremenski ograničene mjere podrške. Istovremeno, istaknuto je da centralne banke moraju ostati čvrsto usmjerene na stabilizaciju inflacijskih očekivanja.

U izvještaju se također navodi da Evropska centralna banka planira kumulativno povećanje ključne kamatne stope za 50 baznih poena do kraja godine.

Kammer je upozorio da zemlje s visokim nivoom javnog duga nemaju fiskalni prostor za povećanje deficita te da će morati nadoknaditi sve mjere povezane s energetskom krizom.

Prema prognozama, inflacija u Turskoj, koja je relativno manje pogođena ratnim dešavanjima, mogla bi pasti na 28,6 posto u istoj godini.

(Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti