Batković: Obilježena 34. godišnjica otvaranja prvog logora na prostoru BiH

Polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe danas je obilježeno 34 godine od formiranja prvog logora Jugoslovenske narodne armije u naselju Batković nadomak Bijeljine.

U Batkoviću su prema svjedočenjima žrtava bili dovođeni zarobljenici iz svih dijelova sjeverne Bosne, od Krajine do Čelića pa čak i Vlasenice i Zvornika.

Program je započeo učenjem Jasina i dove poginulima u ovom logoru, a udruženja žrtava kao i predstavnici Saveza logoraša iz raznih dijelova domovine položili su cvijeće unutar hale u logoru Batković, gdje su zarobljenici nekada bili zatvarani, mučeni i ubijani.

Okupljanja u Batkoviću su sve manja, i ovo je jedini logor o kojem ne postoje nikakvi zapisi, naglasio je zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a Ramiz Salkić.

– Batković je sistemski formiran za ono što će se dešavati u period agresije na Bosnu i Hercegovinu. Ovaj logor je bio centralno mjesto gdje su ljudi bili dovođeni iz drugih logora širom BiH. Mislim da bi Batković trebao biti centralno mjesto obilježavanja i sjećanja na logore i preživjele logoraše – istakao je Salkić.

Dodao je i da je za status logoraša urađeno vrlo malo.

– S tim ljudima komuniciram i sam sam bio u dva logora, logoraši su prepušteni sami sebi. Nakon što svjedoče opet su u situaciji da se sureću sa onima protiv koji su svjedočili – kazao je Salkić.

Predsjednik Saveza logoraša u BiH Seid Omerović naglasio je da su uglavnom Bošnjaci bili žrtve u logorima, kojih je u toku agresije na BiH bilo 657.

– Savez logoraša danas u Batkoviću radi isto što i svake godine na barem 56 mjesta zatočenja i logora, a to je da podsjeti na istinu i pravdu – dodao je Omerović.

Istakao je i da se današnje sjećanje ne radi samo radi memorijalizacije nego i da izvučemo kao društvo zaključak da prošlost ne smijemo zaboraviti i da se izgradnja kvalitetnog društva može graditi samo na istini.

– To nam je kroz naše vjerske knjige eksplicitno naređeno, da govorimo istinu pa čak i kada je ona na našu štetu. Ono što ovdje radimo jeste borba za našu državu, u kojoj će svi narodi imati ista prava, a ne da su neki u prednosti nad drugima – kazao je Omerović.

Mehmed Đezić je u Batković doveden sa još 200 stanovnika Janje u oktobru 1994. godine, nakon nekoliko premještanja po raznim logorima.

Naglasio je i da je kroz Batković prošlo oko 700 stanovnika Janje.

Žrtve Batkovića u ovaj logor dolazili su iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine. Kako su istakli, od državnih organa ne očekuju mnogo, ali naglašavaju potrebu za boljim rješavanjem njihovog pitanja. 

Također su istakli i da je potrebna bolja memorijalizacija zločina u logoru Batković. 

(O.K./Preporod.info)