Muftija Kobilica u Oslu: Iskušenja života rješenja pronalaze u trajnim vrijednostima

Muftija za Zapadnu Evropu Senaid-ef. Kobilica održao je danas hutbu u džematu Oslo, Islamska zajednica Bošnjaka u Norveškoj, u kojoj je ukazao na izazove s kojima se vjernici suočavaju u savremenom društvu, te podsjetio na važnost sabura, nade i povratka trajnim moralnim vrijednostima.

Govoreći o nasilju i nepravdi u svijetu, poručio je da Kur’an zlo imenuje i razotkriva, te da vjernik, i kada se suoči s kušnjama i tjeskobom, treba ostati smiren, čuvati dostojanstvo i potvrditi vjeru djelom.

„A ti nikako ne misli da Allah ne mari za onim što rade zulumćari! On ih samo pušta do Dana kada će im oči ostati otvorene!“ (Ibrahim, 42)

U obraćanju vjernicima muftija je istakao da se kušnje današnjice pojavljuju kroz različite oblike pritisaka: od ličnih slabosti i briga do nepravdi i nesigurnosti u svijetu. Podsjetio je da na dunjalukunema „potpune i konačne pravde“, već se na njemu provjeravaju čovjekova sloboda, odgovornost i ispravnost srca.

Naglasio je da Kur’an zlo ne relativizira niti prešućuje, nego ga jasno imenuje i razotkriva njegove oblike, kako bi se vjernici mogli ispravno odrediti prema njemu.

„Kur’an zlo i njegovo višeličje ne poriče i ne prikriva, nego ga imenuje: zulum, fesad, bagj, tugjan – da bismo ga prepoznali i prema njemu se odredili ispravno.“

Podsjetio je na kur’ansku poruku da su mnogi poremećaji posljedica ljudskih postupaka, navodeći ajet: „Nered se na kopnu i na moru pojavi zbog onog što uradiše ruke ljudi…“ (Er-Rum, 41). Prema njegovim riječima, zulum često počinje „sitnim“ ustupcima – zanemarivanjem, nepravdom prema bližnjem, laži i grubošću – zbog čega je, kazao je, važno stalno preispitivanje vlastitih djela.

Kobilica je zatim ukazao na izazov vremena u kojem se nasilje i stradanja prate gotovo u realnom vremenu, što kod ljudi može izazvati tjeskobu i osjećaj nemoći. Poručio je da vjernik tada treba sačuvati širinu pogleda i vjeru u Božiju pravdu, umjesto da „iscrpljuje srce“ prolaznim procjenama i dnevnim uznemiravanjima.

„Zato ne iscrpljujmo naša srca prolaznim procjenama, dnevnom politikom i demonstracijama sile i moći.“

Poručio je da privremena nekažnjenost zulumćara nije znak Božije ravnodušnosti, već dio poretka u kojem će svako djelo doći na naplatu, te pozvao vjernike da čuvaju nadu, smiraj i dostojanstvo. Kao posebno važne naglasio je čuvanje jezika, porodične i džematske stabilnosti, solidarnost i očuvanje moralne osjetljivosti, uz stalno vraćanje ibadetu – namazu, dovi, zikru i dobročinstvu – kao izvoru snage u teškim okolnostima.

U nastavku je naglašeno da nada nije prolazno raspoloženje, nego oslonac na Allaha i povjerenje u Njegova obećanja. Kao jednu od najsnažnijih poruka o nadi, muftija je podsjetio na ajet: „O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovumilost…“ (Ez-Zumer, 53), poručujući da vjernik ne smije dopustiti da beznađe oslabi njegovu porodicu, govor i odnose s ljudima.

Na kraju hutbe muftija je pozvao vjernike da, uprkos pritiscima savremenog doba, čuvaju smiraj i dostojanstvo, te da se vjera i nada potvrđuju i djelom: odgovornim govorom, jačanjem porodične i džematske stabilnosti, solidarnošću i njegovanjem moralne osjetljivosti.

(Preporod.info)