Obilježavanje godišnjice logora Batković, rušenja džamija u Janji i stradanja civila 12. aprila

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini najavio je da će u nedjelju, 12. aprila 2026. godine, u Janji biti organizirana manifestacija povodom 34. godišnjice nastanka logora Batković, 33. godišnjice rušenja džamija u Janji te 13. godišnjice podizanja spomen-obilježja šehidima i civilnim žrtvama agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Program obilježavanja realizirat će Udruženje logoraša Bijeljina-Janja, kao članica Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini, u saradnji s Medžlisom Islamske zajednice Janja i Udruženjem demobilisanih boraca Armije RBiH Bijeljina-Janja. Manifestacija će trajati od 9.30 do 15.00 sati.

Kako se navodi u saopćenju, logor Batković uspostavljen je 1. aprila 1992. godine na prostoru tadašnjeg poljoprivrednog dobra, a kroz njega je prošlo više od 4.000 logoraša s područja Bijeljine, Sanskog Mosta, Prijedora, Ključa, Brčkog i istočne Bosne, koji su bili izloženi različitim oblicima torture, prisilnog rada i korištenja kao živog štita.

U saopćenju se podsjeća i na širi kontekst stradanja tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, uključujući postojanje stotina logora širom zemlje, te se ističe potreba za institucionalnim rješavanjem statusa logoraša kroz donošenje adekvatnog zakona o žrtvama ratne torture.

– Savez logoraša u Bosni i Hercegovini zbog ovih, ali i svih drugih tortura u preko 657 logora širom Bosne i Hercegovine, nastoji institucionalizirati zaštitu, prava i status logoraša na području naše države borbom za adekvatan zakon o logorašima, odnosno žrtvama ratne torture. Postojeća rješenja, posebno u RS-u, danas tretiraju logoraše tako da im za teško preživljena mučenja ispostavljaju kazne u vidu "troškova pravobranilaštva RS-a" od po nekoliko hiljada KM, što predstavlja nastavak torture finansijskim sredstvima. Također, položaj i status logoraša ni u ostalim dijelovima BiH nisu značajno bolji, zbog čega je dalja borba nužna. Nažalost, logoraši su političkim predstavnicima važni uglavnom u kontekstu javnih obraćanja, dok suštinski nisu, jer da je drugačije, tri decenije poslije imali bi barem minimum prava i jasan zakonski okvir – navodi se u saopćenju.

Organizatori obilježavanja pozvali su javnost da se uključi u njegovanje kulture sjećanja i očuvanje istine o stradanju logoraša, uz poruku da se zločini ne smiju zaboraviti niti ponoviti.

(Preporod.info)