Kantonalno takmičenje iz Bosanskog jezika okupilo više od 200 srednjoškolaca u Mostaru

Kantonalno takmičenje učenika srednjih škola s područja Hercegovačko-neretvanskog kantona iz Bosanskog jezika u organizaciji Pedagoškog zavoda Mostar i Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta "Džemal Bijedić" održano je danas u Mostaru.

Projekt je osmišljen krajem prošle godine kao dio šire inicijative jačanja interesa za humanističke nauke, a posebno za bosanski jezik i književnost.

Takmičenje je koncipirano kroz tri segmenta – test znanja, istraživački rad i usmenu prezentaciju. Učesnici su najprije pristupili testiranju, dok je žiri posebno vrednovao istraživačke radove koje su učenici pripremali i prezentirali u okviru zadatih tema.

Ovo takmičenje, kako je to kazala direktorica Pedagoškog zavoda dr. Enisa Gološ,  nadilazi uobičajene okvire školskih aktivnosti.

– Ono ima posebnu vrijednost jer je riječ o nastavnom predmetu kroz koji se izgrađuje identitet. Istovremeno, ovakvi projekti doprinose promociji rada škola, ali i institucija poput Pedagoškog zavoda i Fakulteta humanističkih nauka – kazala je Gološ.

Poseban akcenat stavljen je na istraživački rad, koji su učenici pripremali uz mentorstvo nastavnika. Govoreći o interesovanju učenika, Gološ naglašava da je ono na visokom nivou, što potvrđuje ozbiljan pristup radu i angažman učesnika.

– Učenici su koristili različite izvore – od stručne literature do digitalnih platformi, ali i intervjue s relevantnim stručnjacima iz oblasti jezika i književnosti. Svi radovi su dostavljeni na vrijeme, što govori o odgovornosti i posvećenosti – kazala je.

Na takmičenju je učestvovalo 12 srednjih škola i više od 220 učenika. Svaka škola delegirala je svoju pobjedničku ekipu. 

Dekan Fakulteta humanističkih nauka Edim Šator naglašava da je osnovni cilj projekta skrenuti pažnju na značaj bosanskog jezika, ne samo kao nastavnog predmeta nego i kao ključnog elementa identiteta.

– Čak i kada zanemarimo činjenicu da je jezik temelj identiteta i sredstvo kroz koje spoznajemo svijet, suočavamo se s ozbiljnim problemom opadanja interesa za studij bosanskog jezika. Ukoliko se taj trend nastavi, postoji realna opasnost da u narednih desetak godina nećemo imati dovoljan broj profesora bosanskog jezika i književnosti – upozorio je Šator.

Ukazao je i na pojavu da slabiji upis na studijske programe bosnistike direktno utiče i na manji broj studenata na višim ciklusima studija, što dugoročno dovodi u pitanje razvoj ove naučne discipline u Bosni i Hercegovini.

Prema njegovim riječima, i pored određenog broja stručnjaka u oblasti bosnistike, potreba za novim istraživačima je velika.

– Specifičnosti jezika i književnosti Bosne i Hercegovine tokom velikog dijela 20. stoljeća nisu bile dovoljno istraživane. Danas imamo ogroman broj tema koje zahtijevaju naučni pristup, ali i potrebu da se raniji radovi kritički preispitaju. Koliko god imamo doktora nauka iz ove oblasti – to nije dovoljno – istakao je.

Govoreći o potencijalima mladih, Šator je apostrofirao da talent postoji, ali da je ključ uspjeha u predanom radu i motivaciji učenika i studenata.

– Profesor može biti podsticaj, ali rezultat zavisi isključivo od angažmana učenika. Bez obzira na prirodne predispozicije, rad i ozbiljan pristup su presudni za razvoj znanja – rekao je.

Ukazao je i na širi društveni kontekst u kojem se razvija bosnistika, naglašavajući da Bosna i Hercegovina još uvijek nema jasno definisanu jezičku politiku na državnom nivou.

– Za razliku od susjednih zemalja, kod nas ne postoji institucija koja ima ovlasti da vodi jezičku politiku i standardizaciju. Imamo naučne institute, ali bez potrebnih nadležnosti. To dovodi do situacije da su danas u upotrebi različiti pravopisi, a odgovornost izbora ostavljena je nastavnicima – rekao je Šator.

U tom smislu, prema njegovom mišljenju, neophodno je formirati relevantno tijelo na državnom nivou koje bi se sistemski bavilo pitanjima standardizacije bosanskog jezika, uključujući pravopis, gramatiku i rječnik.

Pobjedničke ekipe na kraju svečanog takmičarskog programa nagrađene su kompletom Rječnika bosanskog jezika akademika Dževada Jahića, koje im je za ovu priliku poklonilo Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca.

(H.E./Preporod.info)