Predstavljena knjiga „Traktat o Bosni i Hercegovini – država, identitet i vizija budućnosti“
Knjiga „Traktat o Bosni i Hercegovini – država, identitet i vizija budućnosti“, autora Almira Badnjevića, koja se bavi pitanjem opstanka Bosne i Hercegovine kao zajedničke države njenih naroda, njenog identiteta i odgovornosti sadašnjih generacija prema budućnosti, predstavljena je večeras u sarajevskoj Vijećnici.
U knjizi se Bosna i Hercegovina opisuje kao zajednička kuća u kojoj narodi nisu birali jedni druge, već ih je historija postavila pod isti krov.
Autor kroz simboliku kuće govori o njenoj složenosti, lomovima i izazovima, ali i o činjenici da ta kuća, uprkos svemu, nikada nije potpuno srušena. Njena snaga, kako se navodi, nije bila u ideologijama ili dominaciji, već u svakodnevnim, često tihim gestama solidarnosti – podijeljenom hljebu, pomoći komšiji i sposobnosti da se konflikt zamijeni razumijevanjem.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je na večerašnjoj promociji kazao da umjesto da se fokusira samo na trenutne institucionalne strukture i njihove nedostatke, autor ove knjige nas poziva da sagledamo širu sliku, dakle identitet, odgovornost i ulogu građana u oblikovanju naše budućnosti.
Istakao je da ima vjeru, da vjeruje u građane, ljude koji žive u Bosni i Hercegovini, i da se nada da će da će doći novo vrijeme i da "ćemo doći do dobrih odluka".
Akademik prof. dr. Kasim Trnka je kazao da se autor pozabavio različitim fenomenima koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu, ali i da moto njegovog istraživanja i njegovog izlaganja predstavlja interes za očuvanje državnosti i vladavine prava u Bosni i Hercegovini.
Uz činjenicu da je Bosna i Hercegovina slojevita i višestranačna, autor se pozabavio istorijom Bosne i Hercegovine, ali i analizom različitih fenomena, počevši od činjenice da je Bosna i Hercegovina jedno geografsko područje omeđeno granicama, da ima svoju bogatu istoriju, te da istovremeno ima svoje simbole koji je obilježavaju.
Badnjević naglašava da Bosna i Hercegovina može opstati samo kao zajednički prostor, u kojem nijedan narod nema pravo na isključivo vlasništvo.
Autor poruku šalje i budućim generacijama, ističući da Bosna i Hercegovina nije sastavljena od jednog glasa, jednog naroda ili jedne istine, nego od mnoštva. Djecu, kako navodi, treba učiti da su razlike bogatstvo, a ne prijetnja, te da su mostovi simbol života, dok zidovi znače zatvaranje i propadanje.
Knjiga završava jasnom porukom da Bosna i Hercegovina može opstati samo ako je svi njeni narodi budu doživljavali kao zajednički dom, te da je amanet prošlih generacija obaveza sadašnjih i budućih – da se država čuva istinom, jača znanjem i gradi povjerenjem.
Autor knjige Almir Badnjević rođen je 1986. godine u Bosanskoj Krupi. Doktorirao je 2015. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Univerziteta u Zagrebu, redovni je profesor u oblasti bioinženjeringa, elektrotehnike i informatike te autor i koautor više od 200 naučnih radova.
Na promociji knjige govorili su i recenzenti i gosti Cvija Jurković i Izet Rađo.
(Preporod.info)