Vrijedan naučni rad o bosansko-humskoj pismenosti

Promociji su prisustvovali profesori Dževad Jahić, koji je bio Kardašev mentor na magistarskom radu, te Josip Raos i Dubravko Lovrenović.

Istaknuto je da se radi o veoma vrijednim publikacijama, koje predstavljaju naučni rad na području istraživanja bosansko-humske pismenosti.

„Otkrivena su mnoga mjesta koja su bila poznata, ali naučno nisu bila dovoljno elaborirana niti građom potvrđena. Znamo da se ovdje radi o lapidarnoj pismenosti bosansko-humskoj, znamo o stečcima i natpisima na kamenu, kao i da je bosanski jezik prošao kroz određene etape. Manje znamo da se u zadnje vrijeme u vezi sa tom pismenošću u nauci upotrebljava termin starobosanski jezik i da je ovo istraživanje sprovedeno u drugačijoj koncepciji nego što su do sada postojale u nauci. Radi se o tome da se ovaj korpus istraži, kao korpus pisane riječi starobosanskog jezika. To možda nije dovoljno jasno na prvi pogled, ali kada se zagledamo u ovu knjigu, vidjećemo koliko je pisana tradicija tog vremena i pisani izraz na kamenu određen autentičnošću grafijskom. U tom smislu, pomno istraživanje Mehmeda Kardaša govori da je ta pisana tradicija zaista karakteristična za bosansko-humski ili bh. prostor i da ta pisana tradicija na poseban način osvjetljava razvojni tok pisane riječi na ovim prostorima i da u je pravom smislu vezuje za ono što je bosansko“, kazao je, između ostalog, Jahić.

Profesor Lovrenović uglavnom se osvrnuo na drugu Kadraševu knjigu "Konkordancijski rječnik ćiriličnih natpisa srednjovjekovne Bosne".

„Humanistika je u BiH mrtva. Uzalud su knjige ovakvih mladih i sjajnih autora kao što je Kardaš. Nažalost, ni oni nam ne mogu pomoći. Osjećam potrebu da ovom kažem. Druga stvar koja je važna da kažem jeste da li ovoj zemlji koja ide u propast vrijedi uopšte promovirati knjige. Bio sam u toj dilemi, ali sam došao iz poštovanja prema sjajnom kolegi Kardašu da mu kažem: Humanistika je mrtva, nema veze idemo dalje“, počeo je svoje izlaganje Lovrenović.

„Knjige koje danas predstavljamo tiču se humanistike i identiteta, naših vječnih sizifofskih tema i kategorija. Ukratko riječ je o natprosječnom autoru i natprosječnim knjigama posvećenih srednjobosanskoj epigrafskoj pismenosti, stečcima. Nisam imao tu sreću i čast da kolega Kardaš bude moj student. Takve studente od devedesetih godina ne dobijamo. Dakle, Mehmed Kardaš je čisti raritet. Zadržaću se na njegovom 'Konkordacijskom rječniku'. Da nije objavio ništa više osim ovog riječnika Kardaš bi sa svojih 30 godina zavrijedio zapaženo mjesto u bosnističkoj i slavističkoj filologiji. Očekivalo bi se da iza ovog rječnika stoji snažna institucija i podrška, to naravno nije slučaj. Knjigu je osmislio i uradio sam autor, a do izdavača je došla kao već gotov proizvod“, zaključio je Lovrenović.

Autor knjiga Mehmed Kardaš rođen je 25. oktobra 1985. godine u Visokom. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 2008. godine, a u maju 2013. odbranio je magistarski rad na temu „Jezik i grafija srednjovjekovne bosansko-humske epigrafike“. Predmet njegovog istraživanja je korpus srednjovjekovnih bosanskih spomenika i digitalizacija tog korpusa.

(AA)