U susjednim zemljama nema proizvoda iz BiH, dok su naše police preplavljene njihovom robom

U susjednim zemljama nema proizvoda iz BiH, dok su naše police preplavljene njihovom robom

Po njegovim riječima, takva praksa će se vrlo teško promijeniti posebno zbog necarinskih barijera koje su ključne na terenu.

Što se tiče zastupljenosti domaćih proizvoda na policama velikih trgovačkih lanaca u BiH, Kapo tvrdi da imamo dovoljno domaćih proizvoda na trgovinskim policama te da kada se uzme u obzir ukupan broj tržnih centara, na njihovim se policama nalazi oko 30 posto domaćih proizvoda.

"Naša sreća je da su još uvijek određeni tržni centri ostali u vlasništvu domaćih ljudi koji imaju sentimenta prema domaćim proizvođačima i nude malo veći postotak domaćih proizvoda. No, jako je veliki problem da dođete u velike tržne centre u stranom vlasništvu i da vaš proizvod dođe na njihove police", kazao je predsjednik Udruženja "Kupujmo i koristimo domaće - kvalitetno proizvedeno u BiH".

Istovremeno, kada se pokuša urediti ta oblast onda imate problem s EU - kako to nije dopušteno i protivi se pravima i zakonima EU, no ustvari svaka država u EU štiti svoje tržište, dodao je.

Govoreći o svijesti građana da kupuju domaće proizvode, Kapo smatra da su građani BiH počeli sve više kupovati domaće u čemu su umnogome pomogle i dvije kampanje koje su se provodile s velikim bh. privrednim subjektima - Upalimo svjetlo u BiH i Volimo BiH, što je u konačnosti rezultiralo i pozitivnim poslovnim rezultatima u ovoj godini.   

Naime, prema podacima Vanjskotrgovinske komore za prvih devet mjeseci ove godine u odnosu isto razdoblje protekle godine deficit je smanjen za 8,3 posto, što znači da je oko 550 000 000 ostalo u BiH, zaključio je on.

Upravo zbog toga kako bi se povećala veća konkurentnost domaćih proizvoda na tržištu te kako bismo dobili zadovoljne potrošače i održan je dvodnevni okrugli sto, na koji su, po riječima federalnog ministra trgovine Zlatana Vujanovića bili pozvali svi akteri u tom procesu, od predstavnika tog ministarstva, Ministarstva trgovine i turizma RS, Konkurencijskog Vijeća BiH, Agencije za sigurnost hrane, Federalne uprave za inspekcijske poslove, Gospodarske komore Federacije BiH, kao i članovi uprava vodećih trgovačkih lanaca u Federaciji BiH, pa sve do predstavnika akademske zajednice i krajnjih potrošača.

Okrugli sto bio je podijeljen u dva panela. U prvom panelu, predstavnici poslovne zajednice i institucija razmatrali su postojeći normativni okvir za uređenje trgovine, identificirali konkretne poteškoće na koje nailaze trgovci i inspekcijski organi u provođenju zakona, kao i mogućnosti za jačanje partnerstva s domaćim proizvođačima i svim akterima u lancu trgovine, dok su na drugom panelu, kroz primjere iz prakse, predstavnici udruženja potrošača i entitetskih ministarstava trgovine mogli razmijeniti mišljenja i iskustva oko pronalaženja najboljih odgovora na pitanje učinkovitijeg ostvarivanja prava potrošača u postojećem zakonskom i institucionalnom okviru, kazao je federalni ministar.

Dodao je kako je i svrha okruglog stola da se čuju mišljenja svih aktera u ovom procesu "jer nam je svima u cilju unaprijediti poslovno okruženje u oblasti trgovine i prava potrošača".

Kada su u pitanju potrošači, po ministrovim riječima, radi se na tome da se i jedan termin iz Skandinavije - potrošački patriotizam - afirmira i u BiH.

Federalni ministar smatra kako je potrebno stalno raditi i na podizanju svijesti građana da kupuju domaće proizvode jer pojedinci još uvijek smatraju kako je sve ono što dolazi iz inostranstva bolje nego domaće.

Što se tiče prava potrošača koja se najviše krše u našoj zemlji, pomoćnica ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH Mediha Bakalović istaknula je kako se potrošači najviše žale na povredu potrošačkih prava  iz oblasti komunalnog sektora (ekonomske usluge od općeg interesa), bankarskog sektora te u novije vrijeme iz komercijalnog, odnosno trgovinskog sektora.

S druge strane, predsjednik Udruženja Futura Marin Bago ističe kako je ključno zaštiti prava potrošača u oblastima javne uprave, zdravstva i obrazovanja.

"Kada gledamo zemlje EU njihovi potrošači su zabrinuti npr. za putničke usluge kada planiraju svoje odmore, dok mi nismo riješili sistemski ni obrazovanje, zdravstvo, javnu upravu i mislim da se prava potrošača najviše krše u tim oblastima", kazao je on.

Ako imamo zadovoljnog i ravnopravnog potrošača tek tada možemo reći da živimo u sređenoj zemlji, zaključio je on.

Svi akteri okruglog stola složili su se kako je najprije potrebno podići svijest građana o kupovini domaćih proizvoda te omogućiti na terenu da se ti domaći proizvodi nađu na policama tržnih centara.

Okrugli sto na  temu "Poboljšanje poslovnog okruženja u oblasti trgovine i unaprjeđenje saradnje svih sudionika u prometu roba i usluga" održan je u organizaciji Federalnog ministarstva trgovine.

(FENA)

Podijeli:

Povezane vijesti