Posljedice energetske krize u Bosni i Hercegovini i svijetu

U Bosni i Hercegovini nastavljaju se gotovo svakodnevna poskupljenja goriva uzrokovana globalnim kretanjima nakon početka rata na Bliskom istoku, dok stručnjaci upozoravaju da je energetska zavisnost većine evropskih zemalja od Perzijskog zaljeva i dalje visoka.

Istovremeno, pojedine članice Evropske unije već se suočavaju s nestašicom goriva, a neke uvode različite cijene za domaće i strane vozače.

Građani Sarajeva na energetsku krizu odgovaraju promjenom svakodnevnih navika, sve češće birajući šetnju i vožnju bicikla umjesto automobila.

– Putujem često. Vidio sam da su po drugim gradovima Bosne ljudi počeli šetati, a inače nisu. Sada se šeta i vozi se biciklo. Tako da nije loše, bit ćemo zdraviji ako ništa. Evo i ja šetam, a mogao sam se vozati – kaže Mirza.

Sličan pristup preporučuje i stručnjak za energetiku Amer Jerlagić, upozoravajući da Bosna i Hercegovina dočekuje krizu bez adekvatnih priprema. Ističe da su vlasti, zbog protivljenja SNSD-a, propustile priliku da ukidanjem akciza ublaže posljedice rasta cijena.

– Žalosno je to što Bosna i Hercegovina nema nikakve značajne posebne rezerve nafte. Ovo što imamo po određenim terminalima, čuli smo od gospodina Krese, da je to vezano za civilnu zaštitu, za hitnu pomoć, ali za komercijalnu prodaju ne. Na žalost, Bosna i Hercegovina također nema ni skladište plina i jednostavno smo oslonjeni na dnevne rezerve koje dolaze u cisternama – pojašnjava Jerlagić.

Za razliku od Bosne i Hercegovine, druge zemlje regiona već su donijele konkretne mjere za ublažavanje posljedica energetske krize, pa je u većini njih zabilježen blaži rast cijena goriva.

Kriza je dodatno pokazala visok stepen energetske ovisnosti evropskih zemalja o Perzijskom zaljevu. Prema istraživanju “New York Timesa”, Grčka prednjači s 36 posto ukupnog uvoza energije iz Zaljeva, a slijede Litvanija s 32 posto, Poljska s 30 posto i Srbija s 29 posto. Bugarska i Slovenija bilježe po 23 posto.

Slovenija se već suočava s nestašicom goriva, a vlasti su početkom sedmice ograničile točenje na 50 litara dnevno po osobi, odnosno 200 litara za pravne subjekte. Vlada je istovremeno preporučila trgovcima da pripreme posebne mjere za strane državljane.

U Slovačkoj je uvedena različita cijena goriva za domaća i strana vozila, uz obrazloženje da su takve mjere nužne radi stabilizacije snabdijevanja i zaštite domaćih potrošača. Evropska komisija kritikovala je ovu odluku, ocijenivši je diskriminatornom i nespojivom s pravom Evropske unije.

(Emir Skenderagić/Preporod.info)