Žrtve i svjedoci genocida: Sumnja, strah i nezadovoljstvo radom pravosudnih institucija

- Masovnija hapšenja  su pokrenuta u situaciji kada se o propasti Državne strategije za progon ratnih zločinaca govori kao o notornoj činjenici, te se navedena hapšenja čine kao  posljednji pokušaji da se opravdaju  međunarodna sredstva, resursi, odnosno ogromna  međunarodna politička podrška koju su Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine imali od svog osnivanja. Masovnija hapšenja dolaze i u vrijeme političkih previranja kada srpska politika referendumima pokušava srušiti državne institucije, odnosno referendumom protiv Tužilaštva i Suda Bosne i Hercegovine pokušava se narušiti stabilnost države Bosne i Hercegovine - navode iz tih udruženja. 

Masovnija hapšenja, kako dodaju, pokrenuta su neposredno pred izvještaj glavnog tužioca MKSJ koji već godinama izvještava Vijeće sigurnosti UN-a o problemima  u progonu ratnih zločinaca, posebno apostrofirajući slab rad Tužilaštva Bosne i Hercegovine i kada međunarodni predstavnici u Bosni i Hercegovini javno govore da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, ali i pravosudni sistem Bosne i Hercegovine, pod političkim uticajima.

 - Takođe, masovnija hapšenja dolaze od Tužilaštva Bosne i Hercegovine u vrijeme kada su žrtve pokrenule inicijativu da se zbog kolapsa državne strategije za progon zločinaca dio resursa MKSJ prebaci u Bosnu i Hercegovinu i tako osigura koliko-toliko krivični progon onih koji su počinili genocid u Bosni i Hercegovini. 

Postavlja se pitanje da li će dio uhapšenih osumnjičenih ratnih zločinca, koji posjeduju državljanstva Srbije ili Hrvatske, nakon puštanja iz pritvora pobjeći u Srbiju ili Hrvatsku i tako izbjeći zasluženu kaznu.

Navedenih primjera ima bezbroj, počevši od Novaka Đukića do  Dominika  Ilijaševića „Come“ i za nas žrtve je veoma važno kako će se Sud i Tužilaštvo odrediti u pogledu pritvora  novouhapšenih osumnjičenika - ističu iz ovih udruženja. 

U saopštenju dodaju da dosadašnja praksa u radu pravosudnih institucija  kod njih izaziva sumnju, strah i nezadovoljstvo, te da odgovornost za bježanja iz Bosne i Hercegovine osumnjičenika ili presuđenih ratnih  zločinaca podjednako snose sve strane u postupku, a odluka je uvijek „u rukama“ Suda.

 - Tražimo od Suda da dužnom pažnjom pristupi posebnim pritvorskim razlozima-opasnosti od bjekstva, jer Zakon o krivičnom postupku predviđa posebne odnose sa inozemstvom, državljanstvo kao pritvorski razlog, a Sud je već donosio odluke u kojima se koristio državljanstvo osumnjičenika kao razlogom za pritvor. 

Tražimo od Tužilaštva Bosne i Hercegovine da, kao svojevrsnog zastupnika žrtava, da pravno i argumentirano obrazlože svoje zahtjeve u pogledu pritvora osumnjičenika koji imaju dvojna državljanstva i  primijene druga  pravna sredstava kojima bi se osiguralo prisustvo osumnjičenika u Bosni i Hercegovini, odnosno  onemogućio  bijeg osumnjičenika u Srbiju ili Hrvatsku, jer ih štite dvojna državljanstva. Kontinuirana i posljednja bjekstva osumnjičenika/presuđenika u Srbiju i Hrvatsku su po nama najbolji argumenti da se osiguraju pravna sredstava da ratni zločinci ne napuste Bosnu i Hercegovinu i tako izbjegnu zaslužene kazne - stoji u saopštenju. 

Iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida  i Udruženja “Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa” navode da u svim nabrojanim okolnostima koje karakteriziraju krivični progon ratnih zločinaca  u Bosni i Hercegovini  formalno i faktički proizilazi da pravosuđe u Bosni i Hercegovini sudi isključivo Bošnjacima koji nemaju „rezervnu domovinu“.

Ovdje se ne radi samo o zakonskoj odgovornosti onih koji trebaju osigurati prisustvo osumnjičenika/presuđenika, nego i o moralnoj i ljudskoj odgovornosti pred očima javnosti i nama žrtvama, dodaje se u saopštenju. 

- Pozivamo predsjednicu Suda Bosne i Hercegovine, glavnog tužioca Tužilaštava Bosne i Hercegovine da zajedno sa svojim kolegama posjete novootvortenu masovnu grobnicu u Kozluku kod Zvornika i da se i na taj način uvjere u činjenice monstruoznih zločina počinjenih nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini. Podsjećamo ih da je predsjednik MKSJ  Theodor Meron posjetio masovnu grobnicu Tomašica i sam se uvjerio u razmjere zločina u Bosni i Hercegovini - navode iz ovih udruženja.