Cijena nafte vrtoglavo raste: Hormuški moreuz zatvoren, tržišta u strahu

Cijene nafte zabilježile su ove sedmice snažan rast na svjetskim tržištima nakon eskalacije tenzija na Bliskom istoku i strahova od mogućih prekida u globalnom snabdijevanju energentima.

Međunarodna referentna nafta Brent trgovala se po cijeni od 86,18 dolara po barelu u 14:10 po lokalnom vremenu (11:10 GMT), što predstavlja rast od 18 posto u odnosu na prošlosedmično zatvaranje kada je iznosila 73,01 dolar.

Američka referentna nafta West Texas Intermediate (WTI) porasla je za 23,6 posto i dostigla cijenu od 82,94 dolara po barelu, u poređenju sa 67,17 dolara sedmicu ranije.

Rast cijena uslijedio je nakon američkih i izraelskih udara na Iran, tokom kojih su, prema dostupnim informacijama, gađene stotine lokacija povezanih s Iranskom revolucionarnom gardom te uništeno više iranskih plovila. Teheran je potom uzvratio napadima na Izrael i regionalne lokacije na kojima su smještene američke snage, što je dovelo do žrtava i dodatnog pogoršanja sigurnosne situacije u regionu.

Iranska revolucionarna garda potom je objavila da je Hormuški moreuz zatvoren za tranzit i upozorila da bi plovila koja pokušaju proći tim putem mogla biti napadnuta. Kroz ovaj strateški pomorski prolaz transportuje se približno petina globalne opskrbe naftom i tečnim prirodnim plinom, a već je zabilježeno preusmjeravanje kontejnerskih brodova, dok su pojedine velike brodarske kompanije obustavile tranzit iz sigurnosnih razloga.

Dodatnu zabrinutost izazvala je odluka Iraka da obustavi proizvodnju na naftnom polju Rumaila u Basri nakon poteza Irana, dok je Washington najavio mjere za osiguranje energetskih tokova. Američke vlasti uvele su osiguranje od političkog rizika za tankere u Perzijskom zaljevu i naznačile da bi američka mornarica mogla pratiti pošiljke ako bude potrebno.

Sekretar američkog trezora Scott Bessent izjavio je da će biti poduzeti koraci kako bi se osigurao nastavak isporuka nafte u regionu.

Istovremeno, članice OPEC-a, uključujući Saudijsku Arabiju, Rusiju, Irak, Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman, blago su povećale proizvodnju za 206.000 barela dnevno, ali taj potez nije značajnije ublažio rast cijena.

Na tržište je djelimičan pritisak izvršio i rast američkih komercijalnih zaliha sirove nafte, što je pojačalo percepciju slabe potražnje, iako su pad zaliha benzina i manji pad dnevne američke proizvodnje ublažili te efekte. Rast cijena dodatno je ublažen nakon što su Sjedinjene Američke Države odobrile indijskim rafinerijama privremeno izuzeće za kupovinu ruske sirove nafte, s ciljem ublažavanja poremećaja u snabdijevanju izazvanih krizom na Bliskom istoku.

Od 28. februara, kada su započeli američki i izraelski udari na Iran, cijena Brenta porasla je za više od 10 dolara po barelu, dok je WTI skuplji za više od 15 dolara.

Analitičari navode da sukob i prijetnje u Hormuškom moreuzu održavaju tržišta izuzetno osjetljivim, što i dalje vrši pritisak na rast cijena nafte na globalnim tržištima.

(Preporod.info)