Ćamil Duraković o 1. martu: Naša država pripada svima, snaga je u zajedništvu
Ćamil Duraković, potpredsjednik manjeg bh.entiteta RS u kojem je vlast predvođena srpskim političarima današnji Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, 1. mart, proglasila Danom žalosti u ovom entitetu, u razgovoru za Preporod.info govorio je o historijskom ali i političkom značaju ovog datuma.
Poručio je da referendum iz 1992. godine predstavlja demokratski čin u kojem su građani izrazili volju da Bosna i Hercegovina postane suverena i međunarodno priznata država.
– Time je uspostavljen kontinuitet državnosti i otvoren put međunarodnom priznanju i članstvu u međunarodnim organizacijama. Politički značaj 1. marta ne ogleda se samo u historijskom trenutku, već u njegovoj trajnoj vrijednosti. To je simbol prava naroda da odlučuje o svojoj sudbini, simbol demokratskog legitimiteta i državnog subjektiviteta. U tom smislu, 1. mart nije samo praznik, nego temeljni stub savremene bosanskohercegovačke državnosti – kazao je Duraković.
Prema njegovim riječima, za sve građane, bez obzira na etničku, vjersku ili političku pripadnost, ovaj datum treba da predstavlja simbol zajedničke države i zajedničke odgovornosti.
– Država nije apstraktan pojam, ona je okvir sigurnosti, prava, slobode i budućnosti. Zato 1. mart pripada svima koji Bosnu i Hercegovinu doživljavaju kao svoju domovinu i koji žele da ona bude stabilna, pravedna i funkcionalna država – dodao je Duraković.
Iako se u entitetu RS Dan nezavisnosti BiH ne obilježava institucionalno, kazao je da među Bošnjacima ovaj datum živi kroz porodična okupljanja, kulturne i vjerske aktivnosti, te lokalne inicijative.
– Za povratničke zajednice i Bošnjake u entitetu RS ovaj datum ima višeslojno značenje. On je istovremeno simbol pripadnosti državi, ali i simbol borbe za opstanak, ravnopravnost i dostojanstvo. U okolnostima institucionalnog negiranja državnih praznika, samo obilježavanje Dana nezavisnosti postaje čin identitetske i građanske svijesti. To nije obilježavanje koje ima karakter konfrontacije, već potvrde postojanja i pripadnosti. Za mnoge Bošnjake u entitetu RS ovaj datum ima duboko emotivno i identitetsko značenje. On simbolizuje pripadnost državi, osjećaj kontinuiteta, ali i otpor brisanju identiteta i prava. Obilježavanje Dana nezavisnosti u entitetu RS nije samo puko slavlje, već i poruka opstanka, poruka da Bošnjaci nisu privremena kategorija na ovim prostorima, nego autohtoni narod koji ima pravo na ravnopravnost, institucionalnu zaštitu i dostojanstven život – naveo je Duraković.
Govoreći o prijedlozima da se Dan nezavisnosti tretira kao običan radni dan, Duraković je upozorio da takve inicijative nisu administrativno pitanje, već politička poruka koja relativizira državni identitet.
– Takve inicijative predstavljaju pokušaj da se državni praznici relativiziraju i da se državna simbolika potisne iz javnog prostora. U FBiH, gdje bi državni identitet trebao biti prirodno afirmiran, ovakvi prijedlozi imaju posebno problematičan karakter. Oni šalju poruku da je država nešto sporedno, da je njena simbolika nebitna i da se državni identitet može svesti na formalnost. Time se ne jača društvena kohezija, nego se dodatno slabi osjećaj zajedničke pripadnosti. Državni praznici nisu samo neradni dani, oni su simboli kolektivnog pamćenja, identiteta i kontinuiteta. Njihovo relativiziranje znači relativiziranje same ideje države – stava je Duraković.
Osvrnuvši se na političko stanje u zemlji, Duraković je ocijenio da Bosna i Hercegovina prolazi kroz kontinuiranu nestabilnost koju generiraju političke strategije destabilizacije.
– Bosna i Hercegovina se nalazi u stanju kontinuirane političke nestabilnosti koja nije slučajna, već planski proizvedena. Krize se ne dešavaju spontano, one se generiraju kroz političku strategiju destabilizacije države. Izjave i potezi pojedinih političkih aktera iz zemlje, ali i iz Srbije i Hrvatske, često direktno zadiru u suverenitet, teritorijalni integritet i unutrašnji ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Najopasnije je to što se takvo djelovanje pokušava normalizovati na način da se udari na državu predstavljaju kao „političko mišljenje“, a ne kao ozbiljan ustavno-pravni i sigurnosni problem. Institucije moraju reagovati sistemski kroz pravne mehanizme, jačanje državnih kapaciteta, diplomatske aktivnosti i jasnu institucionalnu politiku zaštite suvereniteta – upozorio je Duraković.
Komentirajući ulogu međunarodne zajednice, Duraković je istakao da pasivnost i selektivno tumačenje Dejtonskog mirovnog sporazuma ugrožavaju stabilnost i funkcionalnost države.
– Međunarodna zajednica danas pokazuje nedovoljnu odlučnost i jasnoću. Umjesto strateškog djelovanja, često svjedočimo politici odgađanja i balansiranja između stabilnosti i principa. Dejtonski mirovni sporazum se sve češće tumači selektivno, bez samog zadiranja u njegovu suštinu. Dejton nije zamišljen kao okvir za trajnu etničku podjelu i blokadu države, već kao privremeni okvir za izgradnju funkcionalne, stabilne i demokratske Bosne i Hercegovine. Pokušaji njegove reinterpretacije u pravcu slabljenja države predstavljaju ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti. Ako međunarodna zajednica nastavi politiku pasivnosti, posljedice će biti dugoročne i kao takve će znatno uticati na jačanje separatističkih politika, institucionalne paralize i gubitak povjerenja građana u međunarodni poredak zaštite mira – naveo je.
Govoreći o položaju Bošnjaka u entitetu RS, Duraković je rekao da su Bošnjaci često politički nevidljivi, a njihovi problemi rijetko dobijaju međunarodnu pažnju. Borba za ravnopravnost mora biti strateška i zasnovana na dosljednoj primjeni prava, istakao je Duraković.
– Diskriminacija, institucionalna isključenost, ekonomska marginalizacija i politička slabost ne dobivaju ozbiljnu međunarodnu pažnju. Borba za bolji položaj mora biti strateška, dugoročna i organizirana. Bošnjaci ne trebaju tražiti zaštitu kroz političke dogovore iza zatvorenih vrata, već kroz dosljednu primjenu prava. Jednakost nije pitanje dobre volje, nego pravnog poretka – kazao je.
Povodom mubarek mjeseca ramazana i Dana nezavisnosti, Duraković je poslao jasne poruke.
– Ramazan nas uči unutrašnjoj snazi, saburu i odgovornosti, a 1. mart nas podsjeća na vrijednost slobode, države i zajedničke budućnosti. Naša snaga nije u sukobima, nego u principima. Nije u podjelama, nego u pravu. Nije u strahu, nego u vjeri u pravdu, institucije i budućnost Bosne i Hercegovine kao države svih njenih građana. Bosna i Hercegovina nije savršena, ali je naša i kao takva jedina. I samo ako je budemo gradili zajedno, možemo je učiniti boljom, pravednijom i sigurnijom za generacije koje dolaze – poručio je Duraković.
(Amina Nuhanović/Preporod.info)
