Geopol: Konferencija „Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu“
Centar za geopolitička istraživanja Geopol danas je u Sarajevu organizovao konferenciju pod nazivom „Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu“.
Konferencija je okupila brojne predstavnike akademske zajednice, političkog života i medija, a fokus diskusije bio je na savremenim geopolitičkim kretanjima i njihovom uticaju na položaj Bošnjaka u državama Zapadnog Balkana.
– Bosna i Hercegovina, kako za vrijeme Berlinskog kongresa, tako i danas, nije bila izostavljena iz globalnih političkih previranja. Tako je sa i Zapadnim Balkanom.
Znamo da je i Prvi svjetski rat počeo unutar Bosne i Hercegovine, na Zapadnom Balkanu. Pad željezne zavjese nije mimoišao Zapadni Balkan.
Imali smo agresiju na BiH, ratove u bivšoj Jugoslaviji, a i aktuelna situacija nam nameće da moramo jačati vlastite resurse kako kao Bošnjaci u BiH, tako i Bošnjaci izvan regiona – izjavio je direktor Geopola Admir Lisica.
Predstavnica Skupštine Crne Gore Kenana Strujić-Harbić je, tragom činjenice da se u regionu i svijetu "dešavaju krupne stvari", podsjetila na stalnu obavezu dijaloga i razmjene ideja i predstavljanja stavova.
– Neophodne su konferencije poput današnje, jer nemamo dovoljno komunikacije. Mislim na Bošnjake iz regiona. U tom smislu, mislim da će konferencija pokazati šta su to naši ciljevi i zašto treba da smo svi u jednom saffu, da iskoristim tu metaforu zbog aktuelnog ramazanskog duha.
Obaveza su nam stalne, odnosno dnevne, komunikacije između, ako ništa, lidera Bošnjaka u svim zemljama – kazala je Strujić-Harbić.
Konferenciji je prisustvovao i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković, koji se u svom obraćanju osvrnuo na evropski put država regiona.
– Sve što ne bi bio evropski okvir, to ne bi bilo niti korisno, niti dugoročno dobro za Bošnjake. Gajim mišljenje da čitav region treba da se okupi u EU. Nažalost, ostale države Zapadnog Balkana nisu dosegle koliko je Crna Gora danas kada je riječ o procesu pristupanja u EU. Mi ćemo biti strpljivi, pogotovo mi koji predstavljamo bošnjački narod u Crnoj Gori. Navijat ćemo, prije svega za vas u BiH da budete, ako ne naredna, onda poslije nas, u prvom paketu koji bude ulazio u EU – rekao je Nurković.
Ahmedin Škrijelj iz Skupštine Srbije je upozorio na nekoliko praktičnih problema s kojima se susreću Bošnjaci u ovoj državi.
Jedan od njih je opisao uz izjavu da ustav i zakon važe za na jedan način za Bošnjake, a na drugi za ostale građane u Srbiji
– Vidimo geopolitička pomjeranja, vidimo da Bošnjaci moraju naći svoje mjesto u tim nekim novim odnosima koji se prave. I kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, ali i Bošnjaci izvan Bosne i Hercegovine – napomenuo je Škrijelj.
Također je podsjetio na obavezu pričanja istine i predstavljanja stvarnog stanja na bazi činjenica.
– Uz to, treba da se u okviru institucija i sistema borimo da on bude bolji. Svi oni koji to vide, šute i neće pomoći da se nešto promijeni, nosit će odgovornost – istakao je Škrijelj.
Bošnjački političar iz Sjeverne Makedonije Dželal Hodžić je ovom prilikom izjavio da prvi bošnjački interes treba biti Bosna i Hercegovina kao funkcionalna država, etablirana u EU i NATO savezu.
– Bošnjaci kao narod koji je preživio genocid treba biti spreman za nove promjene i ne čekati da ga promjene zadese. Važno je da se uvezujemo i da mi Bošnjaci koji dolazimo izvan granica Bosne i Hercegovine, nju doživljavamo kao svoju maticu. Bitno je da radimo na zajedničkim ciljevima – poručio je Hodžić.
Konferencija je još jednom potvrdila da se pitanje položaja Bošnjaka na Zapadnom Balkanu ne može posmatrati izolovano od šireg geopolitičkog konteksta.
Učesnici su se usaglasili da su jačanje međusobne saradnje, institucionalna borba za ravnopravnost i dosljedno zagovaranje evropskih i euroatlantskih integracija ključni pravci djelovanja u vremenu ubrzanih globalnih promjena.
Poseban akcenat stavljen je na potrebu kontinuiranog dijaloga između političkih i društvenih aktera iz različitih država regiona, kako bi se artikulisali zajednički interesi i usaglasile strategije budućeg djelovanja.
Istaknuto je da Bošnjaci, bez obzira na to u kojoj državi žive, moraju proaktivno graditi svoje političke, kulturne i institucionalne kapacitete, oslanjajući se na Bosnu i Hercegovinu kao matičnu državu, ali i na principe demokratije, vladavine prava i regionalne stabilnosti.
(N.G./Preporod.info)
