Džamija Sultanahmet, poznata i kao “Plava džamija”, već 409 godina služi kao mjesto bogosluženja i ostaje jedan od najprepoznatljivijih simbola historijskog i kulturnog identiteta Istanbula, javlja Agencija Anadolija.
Izgrađena je po nalogu osmanskog sultana Ahmeda I, a projektovao ju je arhitekta Sedefkar Mehmed Agha. Radovi su počeli 1609. godine, a završeni su nakon približno sedam godina i pet mjeseci. Džamija je otvorena 9. juna 1617. godine.
Riječ je o prvoj osmanskoj džamiji sa šest minareta. Podignuta je na prostoru današnjeg Trga Sultanahmet, nekadašnjeg At Mejdana, kao dio cjelovitog kompleksa koji je, osim džamije, obuhvatao medresu, hamam i bazar, s ciljem da pokaže snagu i moć carstva.
Unutrašnjost džamije, karakteristična za postklasični period osmanske arhitekture, zasniva se na centralnoj kupoli oslonjenoj na četiri stuba. Prostor je ukrašen s oko 20.000 pločica i približno 50 motiva tulipana, zbog čega je među stranim posjetiocima stekla naziv “Plava džamija”. Održavanje kompleksa finansirano je iz vakufskih prihoda.
Njena lokacija nasuprot Aja Sofije stvara prepoznatljiv i uravnotežen arhitektonski odnos u panorami Istanbula.
Kompleks, koji su činili džamija, medresa, osnovna škola, posebni sultanov prostor i tržnica, predstavlja jedan od važnih primjera koncepta grada usmjerenog na džamiju u Osmanskom carstvu. Time su obrazovanje i društveni život bili objedinjeni s vjerskim životom u istom centru.
Prema historijskim izvorima, sultan Ahmed I svakodnevno je obilazio gradilište.
Tokom ramazana džamija je bila središte društvenog života. U njenom dvorištu klanjane su teravije, postavljane tezge sa slatkišima, ljuljačke i lampioni, a prema staroj izreci, Istanbul je upravo u ramazanskim noćima bio najživlji.
Danas Sultanahmet džamija dočekuje milione domaćih i stranih posjetilaca te i dalje zadržava status jedne od najposjećenijih historijskih građevina u gradu.
(Preporod.info)