Reisul-ulema Kavazović: Bh. tradicija islama je inkluzivna; muslimani nikoga ne smatraju neprijateljem

Ususret ramazanu, u vremenima velikih iskušenja o vjeri, vjernicima i namjerama, narodima, državi, poznatoj prošlosti i neizvjesnoj budućnosti - gost Plenuma na Federalnoj televiziji bio je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović.

Reis Kavazović na početku razgovora u Plenumu uputio je čestitku muslimanima u Bosni i Hercegovini i dijaspori povodom nastupanja mjeseca ramazana.

– Za muslimane je ramazan blagoslovljeno vrijeme. Mi živimo svoj život u ramazanu, posvećeni prije svega ibadetima, onako kako nam je to stavljeno u dužnost – kazao je.

Govoreći o duhovnoj dimenziji posta, istakao je da ramazan posebno dotiče one koji ga istinski traže.

– Ramazan može dotaći ona srca koja tragaju za ramazanom, koja tragaju za Božijom milošću i oprostom. Kao što je Poslanik kazao, na neki način je gubitnik onaj ko u mjesecu ramazanu ne zasluži Božiji oprost – rekao je reisul-ulema.

Vrhunac pokornosti: Post i "mjesec Knjige"

Na pitanje šta predstavlja vrhunac pokornosti Bogu u ramazanu, reisul-ulema podsjeća da postoji čitav niz ibadeta koji se u ovom mjesecu redovno obavljaju.

– Svakako je post jedan od najvažnijih ibadeta koje imamo u mjesecu ramazanu – pojasnio je reisul-ulema.

Ipak, ističe da ramazan ima i jednu dodatnu, duboku dimenziju – vezu s Objavom.

– Ovo je mjesec knjige, mjesec Kur’ana. U mjesecu ramazanu je objavljen Kur’an i ako bismo ovo vrijeme mogli spojiti s nečim opipljivim, što možemo dotaći, to je svakako Kur’an – nagalasio je, dodajući da ne misli samo na Kur’an kao svetu knjigu, nego na knjigu uopće.

"Ne postoji evropski islam – postoji islam i različite tradicije"

Govoreći o percepciji islama u Bosni i Hercegovini kao "evropskog" ili "modernog", reisul-ulema odbacuje takve kvalifikacije.

– Islam je jedna vjera, bez obzira na kojim prostorima muslimani živjeli. Ne postoji evropski islam. Postoji islam – kazao je.

Pojasnio je da postoje različite tradicije muslimana, zavisno od geografskog i kulturnog konteksta.

– Različite su tradicije muslimana ovdje na Balkanu, različite na Bliskom istoku, na Dalekom istoku ili na Zapadu. To su različite tradicije – rekao je reisul-ulema Kavazović.

Kada je riječ o bosanskohercegovačkoj tradiciji islama, izdvaja jednu ključnu osobinu.

– Ono što je karakteristika bosanskohercegovačke tradicije jeste njena inkluzivnost. Ta tradicija je otvorena, živa, inkluzivna i na neki način posebna mladica u okviru duhovnosti islama – istakao je reisul-ulema Kavazović.

Odnos Evrope i islama: Dodiri su uvijek nosili i trenja

Komentarišući jačanje desnice i antiislamskog raspoloženja u Evropi, reisul-ulema ističe da su se "svijet islama i svijet Evrope dodirivali, a tamo gdje su se dodirivali, uvijek je bilo i trenja".

Ipak, vjeruje u snagu razumnih i istinskih vjernika.

– Umni ljudi, oni koji žive vjeru, bilo da su muslimani, kršćani, jevreji ili drugi, razumiju ove stvari i gledaju na život kao Božiji dar – poručio je reisul-ulema.

Više je dobrih ljudi – inače svijet ne bi opstao

Na pitanje da li je većina ljudi u svijetu ipak dobronamjerna, reisul-ulema odgovara bez dileme: 2Apsolutno. Jer da nije dobra, svijet bi nestao."

Govoreći o pokušajima da se Bošnjaci muslimani predstave kao prijetnja susjedima ili Evropi, reisul-ulema kaže da takvi narativi imaju političku pozadinu.

– Postoje političke agende koje prema bosanskohercegovačkim muslimanima nisu od jučer. One traju 0 kazao je.

Ističe da bosanskohercegovački muslimani ne žele sukob ni s kim.

– Ni u kome ne vidimo neprijatelja. Sve građane Bosne i Hercegovine doživljavamo kao građane ove zemlje – rekao je reisul-ulema.

Trideset godina mira kao "veliki kapital"

Reisul-ulema podsjeća da Bosna i Hercegovina tri decenije živi u miru.

– Mi, hvala Bogu, živimo 30 godina mira u Bosni i Hercegovini. To je veliki kapital – ocijenio je reisul-ulema.

Uprkos razaranjima, genocidu i teškim zločinima iz prošlosti, naglašava da je zemlja opstala.

–Uprkos svemu, Bosna i Hercegovina je opstala i uspjeli smo ovih 30 godina izgraditi društvo. Nije ono idealno, ali funkcioniše – kazao je.

Smatra da bi povratak destruktivnim politikama značio vraćanje u devedesete godine.

– Otvaranje teških pitanja i dozvola neodgovornima da ponovo izvrše destrukciju odvelo bi nas u devedesete. To niko normalan u Bosni i Hercegovini ne želi – poručio je reisul-ulema.

Religijska stabilnost i politička nemirna površina

Reisul-ulema pravi razliku između religijskih i političkih odnosa u zemlji.

– U religijskom smislu situacija je daleko stabilnija, i to mi je važnije – kazao je.

Pojašnjava da su politički odnosi "uvijek na površini", a da je površina nemirna, dok su dublji religijski i kulturni odnosi stabilniji.

– Ukoliko postoji dubina – religijski i kulturni odnos unutar države – on djeluje kao stabilizator odnosa – rekao je.

Govoreći o slabostima bh. društva, reisul-ulema izdvaja nedovoljno razvijen civilni sektor i kulturu.

– Mi imamo kakav-takav državnopravni okvir i ekonomsko-sigurnosni okvir, ali mislim da je civilni sektor ostao po strani – smatra reisul-ulema.

Posebno naglašava važnost kulture, kazavši da "za opstanak bosanskohercegovačkog društva kultura je najvažniji temelj."

Kultura i lična odgovornost

Na pitanje da li je zastoj u razvoju kulture možda planski ili posljedica svjesnih politika, ističe da politika ima utjecaj, ali da odgovornost ne može biti prebačena samo na nju.

– Politike igraju veliku i važnu ulogu u profiliranju kulturnih politika. To je činjenica. Ali ljudi od kulture i ljudi od duha trebali bi nadilaziti nastojanja da se kultura destruira, da se društvo razbije i da se ljudi udalje jedni od drugih. Tu treba više svijesti i više ulaganja – rekao je reisul-ulema.

Govoreći o odgovornosti pojedinca, naglašava da promjene počinju iznutra.

– Vrlo često za svoje slabosti ili greške tražimo krivce u drugima. A uvijek je najvažnija odgovornost naspram samog sebe. Ono što možemo učiniti, a ne činimo – to je osnova svega. Kada bi bilo više odgovornosti kod nas samih prema svijetu u kojem živimo i djelujemo, stanje u Bosni i Hercegovini bi se popravljalo – kazao je.

Reforme kao moralna obaveza

Govoreći o reformama, ističe da njihovo izostajanje ima ozbiljne posljedice. 

– Ukoliko ne bude reformi, na svim stranama će biti samo patnja. Oni koji ne žele reforme nanose bol i patnju svim građanima Bosne i Hercegovine – kazao je.

Posebno naglašava moralnu dimenziju evropskog puta.

– Bosna i Hercegovina prima značajnu pomoć od Evropske unije. Trošimo novac evropskih građana da reformišemo društvo i državu. Ako se ne krećemo naprijed, to nije samo političko pitanje, nego duboko moralno – ocijenio je reisul-ulema.

Reakcija na izjavu o "Bosanskoj pravoslavnoj crkvi"

Osvrćući se na izjavu bivšeg reisul-uleme o uspostavljanju Bosanske pravoslavne crkve, naglašava poštovanje, ali i distancu.

– Poštujemo reisa Cerića, on je puno učinio za Islamsku zajednicu i za bosanskohercegovačko društvo. Međutim, reagirali smo jer su neki smatrali da je to stav Islamske zajednice – pojansio je.

Dodaje da se radi o pitanju koje ne može biti predmet odlučivanja druge vjerske zajednice.

Ugovor s državom

Govoreći o ugovoru Islamske zajednice sa državom, pojašnjava suštinu neslaganja.

– Ono što se Islamskoj zajednici osporava jeste njena specifičnost. Neki smatraju da trebamo potpisati identičan ugovor kao katolička i pravoslavna crkva – rekao je reisul-ulema.

Naglašava da različitost mora biti prepoznata u pravnom okviru.

– Mi nismo crkva, mi smo Islamska zajednica i imamo svoje specifičnosti. Ako te specifičnosti nisu prepoznate u ugovoru, onda on za nas nema smisla, jer ne može zaštititi naš identitet. Upravo tu je do sada bio kamen spoticanja – kazao je reisul-ulema tokom gostovanja na Federalnoj televiziji.

(Preporod.info)