Kako razumijevati Takvim

Prihvatajući činjenicu da je Islam sveobuhvatni koncept života i da je izvršavanje ibadeta osnovna bit, suština vjere Islama, koji se isključivo prakticiraju u određeno vrijeme, od samog početka islamske civilizacije velika pažnja se poklanjala: računanju vremena, odnosno izradi vaktije. Dolaskom Islama na prostore Bosne i Hercegovine ukazala se potreba za uspostavljanje institucije  muvekkita, po čijem su proračunu vjernici na ovim prostorima organizirali izvršavanje ibadeta. Prateći tu vezu, tok vremena  od 1934. godine, Islamska zajednica za potrebe vjernika izrađuje vaktiju i otpočinje štampanje Takvima. Ovaj period izrade Takvima karakteriše organizaciono-administrativni i komercijalno-publikacijski pristup. Međutim, imenujući muvekkita, kao stručno lice, poznavaoca šerijatskih propisa za izradu vaktije, Takvim je očuvao elemente vjerskog teksta.

Usvajanje Amandmana na Ustav Islamske Zajednice, Član 25., ukazuje se na veći značaj Takvima, naglašava njegova vjerska dimenzija i podcrtava jedinstvo Zajednice. Imenovanjem muvekkita,  komisije za izradu Takvima, te razmatranjem predloženog izračuna od strane Rijaseta i njegovo usvajanje na Vijeću muftija, kao najvišeg organa za vjerska pitanja i doktrinu vjere, dozvoljava se njegovo objavljivanje. Usvajanjem izračuna od strane Vijeća muftija, Takvim dobija sasvim novu dimenziju jer na taj način postaje vjerski dokument koji ima snagu fetve. Kur’an kaže: “Namaz je vjernicima zaista propisan u naznačenom vremnu.” (En-Nisa’:103)

Razlozi za izradu vaktije je svakodnevna potreba vjernika, koja se ogleda kroz utvrđivanje tačnog vremena i blagovremenog izvršavanja ibadeta, jer obredi, (ibadeti) koji su vjernicima naređeni i propisani mogu biti na dnevnom, sedmičnom, mjesečnom i godišnjem nivou. Tu se prvenstveno misli na obavljanje pet dnevnih namaza, džume-namaza, postu Ramazana, izdvajanju zekata, obavljanju hadždža, klanjanju Bajram-namaza,  klanju kurbana, te utvrđivanju datuma iz hidžretskog kalendara  (mubarek noći) i dr. Potreba  izrade jedinstvenog Takvima, također se ogleda u kulturološkom i civilizacijskom smislu. Ne može se zanemariti činjenica, da se izradom kalendara postiže i podiže stepen organiziranja  Zajednice, a što na unutrašnjem planu stabilizira odnose, dok u predstavljanju kod šire društvene zajednice izaziva pažnju i respekt. Izrada jedinstvenog Takvima, te rad, djelovanje i organiziranje po istom, predstavlja jedinstvo Zajednice, potvrđuje Ustavnu normativnost, te njenu administrativnu organizaciju, a što je najznačajnije i povezanost vjernika sa njihovom Zajednicom  u izvršavanju ibadeta.

U pristupu govora o izradi Takvima različita su očekivanja i tumačenja. Pritom se zaboravlja  da njegova izrada zahtijeva multidisciplinarni pristup i poznavanje elementarnih stvari iz oblasti šerijata, astronomije, geografije, matematike i srodnih znanosti. Astronomski pristup u izradi Takvima je ustavna kategorija. To je kombinacija solarnog i lunarnog izračunavanja vremena, zato se za Takvim kaže da  je lunisolarni kalendar, jer njegovom vaktijom određujemo vrijeme obavljanja ibadeta koji se vremenski utvrđuju kretanjem sunca, odnosno koji počinju pojavom mlađaka.

Kur’an kaže: „Pitaju te o mlađacima. Reci: Oni su ljudima oznake o vremenu i za hadžiluk.” (El-Bekare, 189.) Iako Lunarni kalendar ima lokalno značenje, muslimanska zajednica u svijetu, tako i mi u Bosni i Hercegovini, pa i na Balkanu, imamo potrebu izrade i prakticiranja ibadeta na osnovu jedinstvenog  Takvima. Jedan takav pokušaj vrijedan pažnje, dogodio se 2002. godine, kada je na zasjedanju Evroazijskog islamskog vijeća održanog u Gazi Magosi,Turska Republika Sjeverni Kipar, donesen zaključak br. 11. koji glasi:

“Prihvaćeno je da se u  zemljama članicama u obilježavanju vjerskih datuma primjenjuje proračun Takvima kojeg radi Predsjedništvo vjerskih poslova Turske kako bi se na taj način doprinijelo poboljšanju jedinstva članica.”

Shodno naprijed navedenom zaključku ovogodišnji Takvim Islamske zajednice odražava tendenciju predloženog jedinstva i potvrđuje svoju usklađenost kroz:

-          astronomski proračun,

-          jedinstven početak hidžretskih mjeseci,

-          jedinstven početak posta mjeseca Ramazana,

-          jedinstven datum ramazanskog bajrama,

-          jedinstven datum kurbanskog bajrama,

-          jedinstven datum mubarek dana i noći,

Ovim pristupom se ne završava pitanje i potreba  izrade jedinstvene vaktije, posebno za dijasporu. Stoga smo mišljenja da se džemati u dijaspori, do izrade jedinstvene vaktije, mogu u Evropi, Americi i Australiji  koristiti vaktijom koju štampa Predsjedinštvo vjerskih poslova Turske.

Čitajući kur'anske, hadiske i fikhske tekstove koji tretiraju ova pitanja uočavamo dva pristupa. Prvi, koji je vrlo precizan i jasan tako da ne ostavlja mogućnost idžtihada, i drugi, koji kroz temeljito proučavanje, izučavanje, razumijevanje, promatranje i spoznaju prirodnih pojava i znakova, te njihovog tumačenja, dozvoljava idžtihatski pristup u rješavanju pitanja izrade vaktije. To je najprisutnije kroz utvrđivanje zore (početka posta, imsak, ) i odabira vremena za klanjanje jacije-namaza.

Iz dosadašnje prakse praćenje Takvima i postupanje po  vaktiji su različita:

• Većina vijernika, članova Islamske Zajednice, Takvim i namasku vaktiju prihvataju kao jedino ispravnu, te svoje ibadetske obaveze i vjerski život, organiziraju u duhu islama i naše tradicije. Njihov cilj je postići Božije zadovoljstvo, te očuvati jedinstvo vjernika i Zajednice.
• Određena grupacija vjernika, u pristupu Takvimu koriste različite interpretacije i učenja islama, a koja nisu prihvatljiva za nas (gledanje mlađaka golim okom) pozivajući se na izvanjske autoritete kako bi nametnuli svoju doktrinu i tumačenje vjere. Takav pristup ignoriranja i odbijanja službene vaktije unosi pometnju, neslogu, razdor i smutnju, što za cilj ima izazivanje nereda i podjele među vjernicima. Takav pristup treba izbjegavati i ukazivati na njega kao negativnu pojavu.
• Treća grupa vjernika, misleći da čini dobro, koristi Takvim i vaktiju za izradu kalendara u komercijalne svrhe, ne vodeći računa da  tim činom krše autorska prava.

Nakon održane Četvrte redovne sjednice Vijeća muftija, opravdano je očekivati da će se temljitije pristupiti sagledavanju ukupnog stanja kada je u pitanju vrijeme kojem se utvrđje zora (sehur), početak posta, te vrijeme klanjanja sabah-namaza u Ramazanu, kao i izračunu vremena za klanjanje jacije-namaza posebno u ljetnom periodu. Komisiji za izradu Takvima, odnosno vaktije, treba dostaviti jasne upute i  stavove Vijeća muftija. 

Mr. Nusret-ef. Abdibegović, direktor Uprave za vjerske poslove