Predgovor knjizi "Mladi u potrazi za smislom", autora Mehmeta Görmeza

Bez, sumnje, najvažnije pitanje čovječanstva je traganje za smislom. Čovječanstvo je oduvijek bilo u potrazi za smislom. Željelo je shvatiti smisao postojanja i univerzuma, svrhu postojanja, mudrost stvaranja te smisao života i smrti. Ljudi koji nisu uspjeli u ovoj potrazi su doživjeli ozbiljnu krizu smisla.

Historijski, čovječanstvo je pribjegavalo brojnim načinima prevladavanja krize smisla te je na tom putu proizvelo mnoge ideje i razvilo filozofije. Ponekad se služilo čarolijama i talismanima, ponekad praznovjerjima i mitologijama. U moderno doba, smisao se pokušava pronaći kroz razum odnosno racio i nauku.

Međutim, informacijski haos i anarhija tumačenja uzrokovani digitalizacijom su potragu za smislom učinili težom i složenijom. Dok je dominacija vizuelne percepcije oslabila razumijevanje uma s jedne strane, s druge strane je razumijevanje srca dovedeno gotovo licem u lice sa smrću. Ta nova situacija je uvukla ljude u krizu smisla i praznine, te ih osudila na tamnicu besmisla.

Novonastalom situacijom nedvojbeno su najviše pogođeni mladi. Međutim, nije ispravno ovu interakciju odnosno promjenu odnosa mladih prema vjeri okarakterisati tek kao deizam ili ateizam. Ova situacija, zapravo, proizlazi iz novih pitanja i problema nastalih pojavom do sada neviđenih iskustava.

U današnje vrijeme odrasli imaju poteškoća u prenošenju vrijednosti na sljedeće naraštaje. Obrazovni sistemi, u trokutu porodica – škola – vjerske zajednice, su nesposobni odgovoriti na potragu mladih za smislom u novom vremenu. Mi odrasli, kao pedagozi, sve teže odgovaramo na bolna pitanja i upite mladih o sebi, ličnosti i identitetu.

Kao rezultat toga, danas muslimani žive u “novim vremenima” kada je sve više pitanja i propitivanja, a sve manje odgovora; vjerovanje je sve teže, vjerski život komplikovaniji; stariji naraštaji se susreću s nebrojeno mnogo prepreka u prenošenju vlastitih vrijednosti na mlađe, a moralne krize su konstantne i sve je više uživanja i brzine.

Na temelju navedenog, pokušali smo, u skladu s mogućnostima, odgovoriti na pitanje traženja smisla i putovanja ka istini općenito, a posebno mladih, dok nastavljamo s nastavom na daljinu u našem Institutu islamske misli uslijed pandemije koronavirusa. Kako bismo ispunili ovaj zadatak, odlučili smo održati nekoliko predavanja. Održali smo ih ukupno deset, putem digitalnih platformi.

Budući da je glavno područje specijalizacije našeg Instituta metoda i metodologija u islamskoj misli, navedene teme smo pokušali obraditi naučnim stilom u okvirima metode i metodologije, a ne držanjem vazova. 

Zbog dobrog odziva, ne samo kod nas, već i u raznim krajevima islamskog svijeta, bilo je neophodno prevođenje predavanja na različite jezike budući su emitovana na raznim lokalnim i nacionalnim televizijama. Predavanja su prevedena na desetak jezika među kojima su njemački, arapski, bengalski, perzijski, holandski, francuski, engleski, španski, italijanski i ruski. Prijevodi su dodani u obliku titlova na video predavanja na YouTube kanalu našeg Instituta pod nazivom “Islamski institut za misao [IDE]”.

Od prvog predavanja su pristizale poruke kako je potrebno nastaviti s predavanjima i pretvoriti ih u pisani tekst. Knjiga koju imate u ruci sastoji se od napisanih tekstova deset predavanja koja smo održali u okviru potrage za smislom čovječanstva općenito, a posebno mladih. Osim gramatičkih ispravki prilikom prevođenja govornog jezika u pisani te uklanjanja određenih izraza obraćanja, nije se intervenisalo u sadržaj.

Prije svega želim zahvaliti vrijednim istraživačima našeg Instituta koji su dali ogroman doprinos u procesu objavljivanja ove studije, a posebno želim zahvaliti dr. Hatici Görmez koja je izvršila lekturu ovog djela.

Na prvom predavanju smo općenito obradili čovjekovu potragu za smislom. Najjasnije rješenje krize smisla, iz koje čovječanstvo nije moglo izaći, najrazumnije objašnjenje i života i smrti, tražili smo u Allahovoj vjeri.

Na drugom predavanju smo obradili odnos omladine prema vjeri, o čemu je mnogo raspravljano i što je ponekad iznošeno na dnevni red uz pogrešne i pretjerane izjave “da se omladina otuđila od vjere, pa da su čak upali u ralje deizma i ateizma”. Obradili smo temu Potraga omladine za smislom i islam.

Na trećem predavanju smo obradili odnos između čovjeka i Allaha, što je najvažnije pitanje u islamu, kao i u svim ostalim božanskim religijama, a na različite je načine utemeljeno kod svake škole kelama. Zasnovali smo ovaj odnos na Tri pakta s Gospodarom ljudi, koji uključuje drugačiju perspektivu temeljenu na Kur’anu.

Na četvrtom predavanju smo, iz nove perspektive, obradili filozofiju ahsen-i takvim (čovjek je sazdan u najljepšem obliku), koja predstavlja jedno od pogrešnih shvatanja u islamskoj civilizaciji. Reinterpretirali smo teoriju insan-i kamila (savršenog čovjeka) koja je prisutna u islamskoj civilizaciji, na način koji će mladima biti vodilja u potrazi za istinom, u liniji koja se proteže od ljudskosti do nečovječnosti, od nehumanosti do humanosti.

Na petom predavanju smo istraživali mogućnost obrnutog redoslijeda u formi marifetullaha (spoznaje Boga), tezkijetu’n-nefsa (preobrazbe, transformacije), salih amela (dobra djela) — koji je uobičajeni redoslijed u potrazi za istinom. Pitali smo se može li osoba shvatiti božanstvenost samo razumom i apstraktnim logičkim propozicijama, te može li postići marifetullah.

Na šestom predavanju smo govorili o beskrajnim raspravama o vjeri u islamskom svijetu, koje možemo nazvati razdobljem propasti i raspada civilizacija. Pozvali smo naučne krugove i vjerske institucije/organizacije da se pridržavaju etike sukoba i izgrade novi reparativni i ujedinjujući jezik i stil kako bi religija što prije prestala biti oruđe borbe te polje rasprave i sukoba.

Na sedmom predavanju tretirali smo važnu temu o Ashabi-kehfu. To je velika inspiracija o skupini iskrenih mladića koji nisu mogli podnijeti pritisak i nasilje usmjereno protiv njihove vjere. Mladi ljudi koji se, radi svojih čvrstih uvjerenja i vrijednosti, nisu samo sklonili u pećinu, već su, u pravom smislu riječi, utočište potražili kod Allaha. To je istinita priča pouke, upute i smisla za sve ljude, posebno za omladinu.

Na osmom predavanju smo ponovo uzeli temu pokrivanja u islamu s ciljem redefiniranja njenog promišljanja i ponovnog utemeljenja. Napretkom civilizacije i razvojem društva te sve većim društvenim angažmanom čovjeka, korištenje odjeće i pokrivanje dobilo je na značaju. U isto vrijeme, u modernim vremenima ništa se toliko ne marginalizira i obespravljuje kao pokrivanje, niti se išta podržava koliko razotkrivanje tijela.

U devetoj lekciji fokusirali smo se na novu situaciju koju nazivamo civilizacijom virtuelnog ekrana do koje je došlo velikim razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija posljednjih godina, posebno kada je riječ o mladima. Uzeli smo u obzir skromnost islama kao rješenje naspram dominacije vizuelne percepcije.

Kada je došlo vrijeme za deseto predavanje, bili smo tužni svjedoci napada na Allahovog Poslanika, kojeg muslimani vole više od svog života, u zapadnim krugovima. Čak smo svjedočili tome kako se ovo globalno zlo prenosi na određene države. Zbog toga smo na našem predavanju pokušali shvatiti šta znači napadati vjernike preko Poslanika. Istražili smo razloge napada Zapada na islam i muslimane preko Poslanika. Mi, kao muslimani, fokusirali smo se na ono šta trebamo učiniti u ovoj situaciji.

Kada je došlo vrijeme za jedanaesto predavanje, nažalost, ponovo smo svjedočili progonu i krvi koja i dalje teče u Jerusalemu i Palestini. S tim u vezi, razgovarali smo o religijskoj, vjerskoj i civilizacijskoj dimenziji pitanja Jerusalema i džamije Al-Aksa. Htjeli smo podijeliti moralno i naučno gledište.

Radovat će nas što ćemo svojim trudom doprinijeti traženju smisla mladih ljudi koji se nalaze u najvažnijoj životnoj dobi te im pomoći da otkriju svrhu postojanja i mudrost stvaranja.

MEHMET GÖRMEZ

ANKARA, 2021. 

Prijevod knjige "Mladi u potrazi za smislom", poznatog turskog muslimanskog učenjaka Mehmeta Görmeza, objavljen je početkom ove godine u izdanju Muftijstva sarajevskog. Djelo je s turskog jezika preveo dr. Samed Omerdić.

(Preporod.info)