Čuvar vremena u Sarajevu: Znate li ko je muvekit i kakva je njegova poveznica sa Sahat-kulom

Uz Gazi Husrev-begovu džamiju, u srcu sarajevske Baščaršije, još od 17. stoljeća vrijeme po lunarnom, islamskom kalendaru, a danas među rijetkima u svijetu, mjeri Sahat-kula – jedinstveni biser osmanske arhitekture.

Osim što pruža nestvarno lijep pogled na Šeher, nekada je bila najznačajniji orijentir u životu vjernika muslimana, a danas je njegov ukras, ali i dokaz ustrajnosti uprkos teškim vremenima kojima je svjedočila.

O tačnosti sata na kuli brinuo je, i još uvijek brine, muvekit – učenjak i čuvar vremena, koji je precizno računao kretanje Sunca i Mjeseca.

Muvekitnica, smještena uz džamiju, bila je svojevrsna naučna institucija u kojoj se spaja astronomija, matematika i vjera. Sarajevski muvekiti uživali su veliki ugled jer je od njihovih proračuna zavisio ritam svakodnevnog života. Sahat-kula je tako postala simbol vremena, znanja i duhovnog identiteta Sarajeva, piše stav.ba.

Posljednjih više od pet decenija muvekit Sahat-kule je Mensur Zlatar, ujedno i zlatar po zanimanju, čija zlatarnica se nalazi tik uz ovaj spomenik kulture kojem je posvetio veći dio svog života.

Zlatar je u poznim godinama, a uspon u Sahat-kulu pravi je izazov i za one mnogo mlađe, pa je vrijeme da neko preuzme njegovu ulogu muvekita, koju je časno i predano obavljao.

A kako se postaje muvekit, ko je muvekit, da li se ova višestoljetna tradicija završava sa Zlatarom ili će dobiti nasljednika, za magazin Stav pojasnio je mutevelija Gazi Husrev - begovog vakufa dr. hfz. Senaid Zajimović.

– Muvekit je osoba zadužena za izradu takvima, odnosno namaskih vremena. Njegove dužnosti uključuju i izračun vremena nastupanja hidžretskih mjeseci, kao i brigu o inventaru muvekithane i funkcionalnosti satnog mehanizma Sahat-kule. Održavanje i tačno podešavanje sata prema lunarnom vremenu također je u njegovoj nadležnosti. Gospodin Mensur Zlatar ovu tehničku dužnost održavanja i navijanja sata obavljao je više od pet decenija, s izuzetnom predanošću i znanjem. S obzirom na specifičnost ovog poziva, obuka muvekita zahtijeva dugogodišnje učenje, praktičan rad te poznavanje astronomije, namaskih vremena i samog mehanizma sata – kaže za Stav Zajimović.

U prošlosti, budući muvekti bili su obučavani u posebnim opservatorijima u Istanbulu.

– Razmišljanja o nasljedniku postoje, a gospodin Zlatar trenutno podučava jednog mladića kako bi preuzeo ovu zahtjevnu i rijetku dužnost – otkriva Zajimović.

Podjsjeća da su dužnost muvekita obavljali ugledni i obrazovani ljudi svoga vremena, često povezani s Gazi Husrev-begovim vakufom.

– Prva muvekithana u okviru Gazi Husrev-begovog vakufa osnovana je 1859. godine, a prvi muvekit bio je Salih Sidki Hadžihusejnović, po kome danas nosi ime ulica u čaršiji. Nakon njega tu ulogu je preuzeo njegov sin Akif. Među poznatijim muvekitima Gazijinog vakufa bili su i Muhamed Pašić, koji je ujedno bio arhivista u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, zatim Fejzullah Hadžibajrić, te rahmetli Mujo Sušić. Kuriozitet muvekitske službe u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini jeste to da je među prvima u svijetu prihvatila naučni, odnosno astronomski princip određivanja pojave mlađaka, za razliku od drugih muslimanskih sredina koje su se uglavnom oslanjale na optičko viđenje. Od izlaska prvog broja Takvima 1934. godine pa do danas, princip rada muvekita ostao je nepromijenjen i zasnovan na naučnim osnovama. Od 2014. godine Takvim je ustavna kategorija u Islamskoj zajednici. Ukupan broj izgrađenih sahat-kula u Bosni i Hercegovini je 19 – zaključuje Zajimović. 

(Preporod.info)