Globalno pojeftinjenje hrane bez efekta za potrošače u Bosni i Hercegovini

Dok cijene hrane na svjetskom tržištu padaju peti mjesec zaredom, u Bosni i Hercegovini cijene osnovnih životnih namirnica ostaju visoke ili nastavljaju rasti, bez vidljivih efekata globalnog pojeftinjenja na kućne budžete građana.

Umjesto da pad cijena na međunarodnom tržištu donese olakšanje potrošačima, domaće tržište bilježi nastavak rasta ili zadržavanje visokih cijena hrane, bez ozbiljnijih reakcija nadležnih institucija.

Najnoviji izvještaj Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) pokazuje da su međunarodne cijene hrane u padu, prvenstveno zbog pojeftinjenja mliječnih proizvoda, mesa i šećera, dok su cijene žitarica i biljnih ulja uglavnom stabilne.

Ipak, ovi globalni trendovi ne odražavaju se na stanje u Bosni i Hercegovini, gdje se već duže vrijeme bilježi isključivo rast cijena hrane. Zbog toga su mnogi građani dovedeni u situaciju da osnovne namirnice, poput krompira, mesa, luka, pa čak i jaja, kupuju na komad.

Najnoviji podaci FAO-a ukazuju na očigledan paradoks: dok na svjetskom nivou cijene padaju, u Bosni i Hercegovini troškovi života rastu, a izostaju konkretne mjere države. Ne postoje efikasne kontrole trgovačkih marži, ciljane subvencije za osnovne životne namirnice niti ozbiljne politike zaštite potrošača, zbog čega je teret poskupljenja gotovo u potpunosti prebačen na građane.

Građani s kojima je razgovarano navode da su cijene u prodavnicama neopravdano visoke i da ne postoji institucionalna zaštita potrošača.

– Cijene rastu kako kome padne na pamet. Iz dana u dan lijepe se nove korigovane cijene, a vlast samo posmatra. Ako hrana u svijetu pojeftinjuje, zašto kod nas stalno poskupljuje – kaže Halid Mehović, jedan od potrošača.

Kao dodatni problem navodi i činjenicu da su povećanja plata i penzija gotovo u potpunosti poništena inflacijom.

– Iako su primanja nominalno rasla, realna kupovna moć građana nastavila je da opada. Bez sistemskih mjera, ta povećanja ostala su kratkotrajan politički potez, a ne stvarno poboljšanje životnog standarda. Šta građani imaju od rasta plata za 27 maraka ili penzija za 50 do 60 maraka ako je sve poskupilo? Ovim pitanjem nadležni se moraju pozabaviti, a inspekcije kazniti one koji se neopravdano bogate – ističe Mehović.

Za većinu građana Bosne i Hercegovine globalno pojeftinjenje hrane za sada ostaje tek statistički podatak iz međunarodnih izvještaja, dok domaće vlasti ne poduzimaju gotovo nikakve mjere za ublažavanje rasta troškova života.

U takvom ambijentu socijalni pritisci rastu, a ekonomska nesigurnost postaje svakodnevica.

(A.N./Preporod.info)