Promocija knjige "Bošnjaci Gacka u vremenu agresije na BiH 1992–1995: Gatački inferno" održana u Mostaru

U Narodnom pozorištu u Mostaru sinoć je održana promocija knjige "Bošnjaci Gacka u vremenu agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992–1995: Gatački inferno", autora Ismeta Čampare.

O knjizi su govorili mr. Meadin Mrndžić, muftija u penziji Seid-ef. Smajkić, predsjednik ratnog okruga Mostar Smail Klarić, putem video linka Avdo Huseinović i sam autor ove iznimno vrijedne dokumentarne knjige.

Na promociji je istaknuto kako knjiga predstavlja važan doprinos bosanskohercegovačkoj historiografiji, posebno kada je riječ o sudbini Bošnjaka istočne Hercegovine.

Prema ocjeni muftije u penziji Sejd-efendije Smajkića, ovo djelo svjedoči o kontinuitetu zla koje je kroz historiju činjeno nad Bošnjacima na području istočne Hercegovine, ali i o snazi opstanka i preživljavanja u najtežim okolnostima.

– Kako je i autor kazao, neprijateljstvo prema Bošnjacima na tim prostorima traje u kontinuitetu. Dolazilo je, zavisno od općih okolnosti u etapama. Ponovo je eskaliralo devedesetih godina, kada su Bošnjaci Gacka morali uložiti velike napore da se izvuku iz neprijateljskog okruženja. Prošli su težak put dug više od stotinu kilometara od svog zavičaja do Mostara i uspjeli su zaštititi civile i izvući ljude na slobodnu teritoriju – podsjetio je Smajkić.

Muftija je knjigu cijenio integrirajućim faktorom jer okuplja Bošnjake i podsjeća na potrebu međusobne solidarnosti i odgovornosti prema vlastitoj historiji, budući da su Bošnjaci Gacka i istočne Hercegovine tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bili skoro ostavljeni bez institucionalne zaštite.

– Drago mi je da ova knjiga okuplja Bošnjake, jer je u posljednje vrijeme sve više nepovjerenaj među nama, otvoreno se ispoljavaju unutrašnje konfrontacije, mnogo više već prema dušmanima naše zemlje – primijetio je Smajkić.

Knjiga na dosljedan dokumentaristički način prati hronološki slijed zajedništva bošnjačkog naroda, Armije Republike Bosne i Hercegovine i policije, koji su bili ključni faktori kako za opstanak njih samih, tako i države Bosne i Hercegovine.

– Ovdje smo mi bili ostavljeni od svakoga i da se nismo udružili, jer nije bilo ni civilnih organa vlasti, teško bi našli načina kako da opstanemo na ovim prostorima. Situacija je bila jako teška, jer nismo imali oružja, nismo imali hrane, bili smo u okruženju – analizirajući sadržaj knjige istakao je Smail Klarić koji je tokom agresije na Mostar obavljao funkciju predsjednika Okruga i imao stalne kontakte sa ratnim predsjedništvima, Mostara, Stoca, Čapljine, Gacka i Nevesinja.

 – Upravo ove izbjeglice iz Gacka, iz Nevesinja su doprinijeli da opstanemo u dolini Neretve. Dosta našega naroda iz Mostara je protjerano, preko Hrvatske i negdje drugo. U centrima stvarne vojne i političke moći bilo je projicirano da nestanemo sa ovih prostora – kazao je Klarić.

On je prokomentirao i jedan od inspirativnih događaja opisanih u knjizi kad su porodice protjeranih Bošnjaka iz Gacka, mahom žene i djeca, odlučile da napuste Makedoniju i da preko Bugarske, Mađarske i Hrvatske dođu u Mostar, gdje su već bili njihovi očevi, sinovi i braća.

– Gačani su prije svega željeli da se vrate u Gacko. I znali su da će se prije vratiti iz Mostara već iz bilo kojeg dugog grada. Znali su da, ako Mostar opstane, i  njihove šanse za povratak su veće. I to je bila suština. Oni su ovdje udarili temelje i nama pomogli u borbi protiv neprijatelja. Ovdje su se organizovali i ginuli i nije im bilo žao poginuti. I to je za mene suština herojstva koje su zaista pokazali. Malo je ko takvo herojstvo pokazao na ovim područjima – istakao je Klarić.

Knjiga "Gatački inferno" prvenstveno je namijenjena Bošnjacima Gacka, kao i svima koji žele razumjeti nedjeljivu sudbinu Bošnjaka i nedjeljivu sudbinu Bosne i Hercegovine.

Njen sadržaj, kako je to naglasio sam autor Ismet Čampara govori o životu  Bošnjaka u Gacku kroz historiju, gdje su nekada bili većinski narod, ne samo u Gacku nego u istočnoj Hercegovini, a danas su svedeni na statističku grešku, tek na simboliku.

– Knjiga upućuje poruku da se moramo vratiti zavičaju. Mislim da su mogućnosti za to velike ako ljudi imaju ispravan nijjet, ispravan cilj, organizaciju, to se može ostvariti. Danas sa novom tehnologijom i novom tehnikom sasvim je svejedno gdje živiš, ali nije svejedno hoćemo li sačuvati zavičaj možeš. Ona je i poziv da se Bošnjaci istočne Hercegovine, u ovom slučaju i Gacka i Nevesinja, koji su i dan-danas većinski vlasnici privatnog posjeda, moraju sačuvati svoj posjed – kazao je Čampara.

O ratnom putu samostalnog gatačkog bataljona "Šargan" ovom prilikom govorio je Samir Čampara, učesnik svih bitaka koje su izvodile jedinice Četvrtog korpusa.

Promocija je okupila brojne posjetioce koji su sa velikim interesovanjem pratili izlaganja, potvrđujući važnost ovakvih svjedočanstava za razumijevanje savremene historije i društveno političkih tokova u našoj zemlji.

(Hasan Eminović/Preporod.info)