Stijene na Marsu ukazuju na dugotrajnu kišovitu klimu

^{(Foto: Ilustracija)}
Svijetle stijene koje je NASA-in rover Perseverance pronašao u krateru "Jezero", nazvanom po istoimenoj opštini u Bosni, ukazuju na to da je Mars nekada imao toplu i kišovitu klimu koja je trajala milionima godina, navodi se u novoj naučnoj studiji.

Studija, objavljena u časopisu Communications Earth & Environment, fokusira se na stijene bogate kaolinitom, mineralom gline koji se na Zemlji uglavnom formira u uslovima dugotrajnih i obilnih padavina, prenosi Agencija Anadolija.

Istraživanje vodi Adrian Broz s Univerziteta Purdue.

– Kada vidite kaolinit na mjestu poput Marsa, gdje danas nema tekuće vode na površini, to nam govori da je u prošlosti postojalo znatno više vode nego danas – rekao je Broz.

Fragmenti kaolinita koje je snimio Perseverance kreću se od malih oblutaka do velikih gromada. Analizirani su pomoću instrumenata SuperCam i Mastcam-Z te upoređeni sa sličnim stijenama na Zemlji.

Njihovo prisustvo na Marsu, planeti koja je danas hladna i suha, sugeriše da je u prošlosti imala stabilne uslove s velikim količinama tečne vode. Stijene su pronađene razbacane po krateru "Jezero", području za koje se vjeruje da je nekada sadržavalo veliko drevno jezero i koje se smatra jednim od ključnih lokaliteta za potragu za tragovima nekadašnjeg života na Marsu.

Iako naučnici još ne mogu sa sigurnošću utvrditi gdje je kaolinit nastao, hemijska poređenja s uzorcima sa Zemlje ukazuju na to da je najvjerovatnije formiran dugotrajnim kišama, a ne podzemnom hidrotermalnom aktivnošću.

Istraživači navode da ove stijene čuvaju važan zapis o klimatskoj historiji Marsa i dodatno jačaju tezu da je planeta u prošlosti mogla imati uslove pogodne za život.

Naziv kratera Jezero potiče od istoimene opštine u Bosni i Hercegovini, a zvanično ga je 2007. godine dodijelila Međunarodna astronomska unija (IAU), tijelo nadležno za imenovanje planetarnih obilježja. Prema pravilima IAU-a, krateri na Marsu srednje veličine često dobijaju imena po manjim gradovima i naseljima na Zemlji, čime se osigurava globalna geografska zastupljenost u planetarnoj nomenklaturi. Krater Jezero, promjera oko 49 kilometara, uvršten je u zvanični registar zbog svog izraženog geološkog značaja, posebno drevne riječne delte i dokaza da je u prošlosti sadržavao veliko jezero, što ga je učinilo jednim od ključnih ciljeva NASA-ine misije Perseverance.

(Preporod.info)