U Kairu održana 36. međunarodna konferencija Vrhovnog vijeća za islamska pitanja

Protekle sedmice je u Kairu, pod pokroviteljstvom predsjednika Arapske Republike Egipat, u organizaciji Ministarstva vakufa Arapske Republike Egipat, održana 36. međunarodna konferencija Vrhovnog vijeća za islamska pitanja.

U radu konferencije su učestvovali istaknuti islamski učenjaci, muftije, ministri, akademici i predstavnici vjerskih organizacija iz cijeloga svijeta.

U ime Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini konferenciji su prisustvovali dr. Enes Ljevaković, zamjenik Reisul-uleme, dr. Aziz Hasanović, muftija zagrebački, dr. Mevlud Dudić, muftija sandžački, i Hadis-ef. Pašalić, bivši vojni muftija.

Ova dvodnevna konferencija posvećena je razmatranju savremenih izazova s kojima se suočava islamski svijet, s posebnim naglaskom na profesije u islamu u doba umjetne inteligencije. Teme konferencije bile su i obnova vjerskog diskursa, etički temelji razvoja, odgovornost institucija i uloga religije u izgradnji čovjeka i društva. Na skupu su svoja izlaganja imali dr. Enes Ljevaković i dr. Aziz Hasanović.

Na konferenciji je usvojena "Kairska povelja", koja u devet tačaka predstavlja svojevrsni moralni i civilizacijski okvir za djelovanje vjerskih i društvenih institucija u savremenom svijetu, a u svjetlu pojave umjetne inteligencije.

U povelji se polazi od sveobuhvatne islamske vizije u kojoj je religija neraskidivo vezana s civilizacijom, radom, znanjem i razvojem. Posebno se naglašava da vjera nije ograničena samo na obrednu dimenziju, već predstavlja svjetonazor u kojem se rad uzdiže na nivo ibadeta, profesije se shvataju kao odgovorne društvene misije, a dobročinstvo kao krajnji cilj ljudskog djelovanja.

U povelji se djelovanje čovjeka na polju urbanog i civilizacijskog  razvoja, zajedno s obredima i moralnim ponašanjem, prepoznaje kao sastavni dio vjere, koji oslikava čovjekovu primarnu ulogu na Zemlji. Istaknuto je da zanemarivanje rada, znanja i odgovornog upravljanja predstavlja ozbiljno odstupanje od suštine religijske poruke, dok se izgradnja Zemlje, borba protiv korupcije i služenje ljudima smatraju praktičnim izrazima vjere.

Posebna pažnja posvećena je ulozi profesija i institucija, koje se vide kao ključni nosioci razvoja i stabilnosti društva. Naglašeno je da individualni napori, bez institucionalnih okvira i dobrog upravljanja, ne mogu proizvesti održivi napredak. Upravljanje je predstavljeno kao emanet i moralna odgovornost, zasnovano na pravdi, povjerenju, stručnosti i odgovornosti.

Poveljom se dodatno insistira na izvrsnosti (itkan), kao nužnom uslovu uspjeha, ističući da nekompetentno upravljanje, čak i uz dobre namjere, može proizvesti više štete nego koristi. Uspjeh se, prema ovoj viziji, ne mjeri formalnim pokazateljima, već stvarnom koristi za ljude, očuvanjem dostojanstva i unapređenjem kvaliteta života.

Zaključno, "Kairskom poveljom" se potvrđuje da je krajnji cilj razvoja služenje čovjeku radi Boga, te da su ibadet, moralnost i izgradnja Zemlje međusobno povezani procesi. S konferencije je upućen poziv vjerskim institucijama, intelektualcima i društvenim akterima da djeluju odgovorno, unapređuju svoje institucije, štite vrijednosti, promoviraju mir, pravdu i toleranciju, te da doprinesu izgradnji stabilnijeg i humanijeg svijeta.

Učešće na ovoj konferenciji predstavlja značajan doprinos jačanju međunarodne saradnje i razmjeni savremenih mišljenja, te potvrđuje aktivnu ulogu Islamske zajednice u BiH u globalnim raspravama o vjeri, etici i razvoju.

(Preporod.info)