Muzej Sarajeva u 2026: Čuvar baštine i živo mjesto susreta kulture
Tokom 2026. godine Muzej Sarajeva nastavlja dosljedno ispunjavati svoju temeljnu misiju – istraživanje, čuvanje, zaštitu i prezentaciju materijalnog i nematerijalnog kulturnog naslijeđa Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
Program rada oblikovan je kao spoj ozbiljnog muzeološkog, istraživačkog i konzervatorskog rada s dinamičnim izložbenim, izdavačkim i kulturnim aktivnostima namijenjenim široj javnosti, kazala je u razgovoru za Fenu direktorica muzeja Indira Kučuk Sorguč.
Kako je najavila, posebna pažnja u narednoj godini posvećena je reviziji muzejskih zbirki, njihovoj stručnoj obradi i zaštiti, kao i digitalizaciji muzejske dokumentacije, čime se stvaraju preduslovi za savremenije upravljanje fondovima i dostupnost građe istraživačima i publici.
Istovremeno se nastavlja rad na indeksaciji muzejskog časopisa “Prilozi za proučavanje historije Sarajeva”, koji je pripremljen za publiciranje, što dodatno potvrđuje naučnu i stručnu ulogu Muzeja Sarajeva u savremenoj muzeološkoj praksi.
Važan segment djelovanja ostaje i promocija nematerijalne kulturne baštine, posebno duhovnog naslijeđa Sarajeva – sevdalinke, pozorišta sjenki, tradicionalne gastronomije i drugih oblika živog kulturnog pamćenja.
Ovi sadržaji integrirani su u izložbe, koncerte, tematske večeri i javne programe koji Muzej sve snažnije pozicioniraju kao mjesto susreta tradicije i savremenosti.
U 2026. godini nastavlja se i kontinuirani rad na tekućem održavanju nacionalnih spomenika kulture, Svrzine i Despića kuće, koje nisu samo muzejski objekti, već i autentični prostori kolektivnog pamćenja Sarajeva.
Kučuk Sorguč najavluje da izložbeni program donosi niz tematski i autorski raznovrsnih projekata. Planirane su izložbe posvećene istaknutim ličnostima poput Asima Horozića i Alije Bejtića, kao i međunarodne prezentacije baštine kroz izložbe „Naša baština“ u Linzu.
Posebno se izdvajaju izložbe povodom 300 godina Svrzine kuće (1726–2026), zatim izložbe iz Umjetničke zbirke Muzeja Sarajeva “Mostovi na slikarskim platnima”, izložba „Potočarske sjene“ povodom godišnjice genocida u Srebrenici, te projekti koji povezuju baštinu i savremeno umjetničko stvaralaštvo, uključujući radove srednjoškolaca i umjetnika različitih generacija.
Stalne postavke također će biti unaprijeđene i dopunjene – od maketa Sarajeva u Svrzinoj kući, preko dopuna postavki u Brusa bezistanu i Muzeju Sarajevo 1878-1918, do promjena u arheološkoj postavci i tematskih cjelina koje dodatno obogaćuju muzejsko iskustvo posjetilaca.
– S posebnom radošću najavljujemo stalnu postavku “Radna soba Vejsila Ćurčića” u Brusa bezistanu, koju je Muzej dobio kao legat od porodice prvog školovanog sarajevskog arheologa Vejsila Ćurčića. Zahvaljujući suradnji s njegovom porodicom, te u koordinaciji s prof. dr. Adnanom Kaljancem, koji će uskoro objaviti knjigu o Vejsili Ćurčiću u izdanju ANUBiH, Muzej će doprinijeti ovom postavkom kulturi pamćenja i čuvanja sjećanja na pionire naše arheologije i historije. Također smo suorganizatori okruglog stola posvećenog ovoj velikoj ličnosti bh. prošlosti – rekla je Kučuk Sorguč.
Dalje navodi da izdavačka djelatnost ostaje važan stub rada Muzeja Sarajeva. Tokom godine planirane su promocije muzejskog časopisa „Prilozi“, objavljivanje novih stručnih knjiga i kataloga, te organizacija okruglih stolova u saradnji s akademskim i naučnim institucijama, čime Muzej potvrđuje svoju ulogu relevantnog partnera u istraživanju kulturne i historijske prošlosti Sarajeva.
– Program će biti obogaćen brojnim kulturnim događajima: nastavljamo projekat “Sevdah Damira Imamovića u Svrzinoj kući”, koncerte tradicionalne i ozbiljne muzike, zatim teatarske izvedbe i recitale u okviru novoosnovane kamerne scene “Pozorište kod Makse” u okviru kojeg afirmiramo baštinu kroz Karađoza – pozorište sjenki, obnavljamo tradicionalna kulinarska umijeća kroz promociju sefardske kuhinje. Razvijamo kreativne i umjetničke programe poput likovnih kolonija, te za nas vrlo značajnih mjesečlnih javnih predavanja iz ciklusa “Naša baština”, koji muzejske prostore pretvaraju u živa mjesta dijaloga, susreta i razmjene znanja – rekla je Kučuk Sorguč.
Među strateški važnim projektima u 2026. godini posebno se izdvaja inicijativa da se bosanski ćilim – tradicionalno tkanje i motivi, uvrsti na preliminarnu listu Federacije BiH, a potom i na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine, pri čemu Muzej Sarajeva ima ulogu nosioca projekta.
Uz to, planirani su infrastrukturni projekti, poput obnove fasade Despića kuće, kao i edukativni i promotivni programi za djecu koje realiziramo tokom cijele godine, a posebno u okviru programske manifestacije „Ljeto u Muzeju Sarajeva“.
– Program rada za 2026. godinu jasno pokazuje da Muzej Sarajeva ostaje institucija koja baštinu ne samo čuva, već je aktivno tumači, istražuje i dijeli s javnošću, povezujući prošlost s izazovima i potrebama savremenog društva – kazala je direktorica Indira Kučuk Sorguč za Fenu.
(Preporod.info)
