Muftija Kobilica u Klagenfurtu: Čovjek se može osjećati strancem samome sebi čak i kada je uspješan

U sklopu zvanične posjete Islamskoj zajednici Bošnjaka u Austriji, muftija za Zapadnu Europu Senaid-ef. Kobilica danas je održao hutbu u džamiji "Cvijet Srebrenice" u Klagenfurtu. Centralna tema hutbe bila je savremena kriza smisla i odnosa – kako čovjeka sa samim sobom, tako i s ljudima i s Dragim Bogom.

Muftija je otuđenost opisao kao stanje u kojem čovjek kao da izgubi direktan kontakt sa vlastitim životom.

– Smisao mu sve više određuju spoljašnji pritisci, njegovi odnosi su hladni, a čovjek se može osjećati strancem samome sebi čak i onda kada je, po mjerilima svijeta, uspješan – kazao je muftija Kobilica.

Podsjetio je i na paradoks našeg vremena: "više komunikacije ne mora značiti i više bliskosti; više sigurnosti i komfora ne znači nužno i više zadovoljstva i ukorijenjenosti."

Polazeći od kur’anskog pogleda na dunjaluk kao na: "ništa do drugo do igra, i razonoda, i uljepšavanje, i međusobno hvalisanje i nadmetanje imecima i brojem djece“ (Hadid, 20), muftija je naglasio da nas Allah dž.š. upozorava da ne pretvorimo prolazno u apsolutno, jer se otuđenost rađa onda kada “sredstva preuzmu mjesto ciljeva, a čovjek, umjesto da bude gospodar svojih odnosa, postaje njihov talac."

Muftija je potom ukazao da se otuđenost najčešće prepoznaje kroz tri povezane dimenzije.

– Udaljenost od sebe – kada čovjek, “zaboravivši Allaha, počne ‘zaboravljati samoga sebe’” (El-Hašr, 19) i živi tjeskobu (Tā-Hā, 124); udaljenost od drugih – kroz slabljenje povjerenja i pripadanja, uz poziv na bratstvo i izmirenje: “Vjernici doista braća, zato pomirite svoja dva brata…” (El-Hudžurāt, 10), i udaljenost od višeg smisla – podsjećanje da čovjek nije stvoren uzalud i da dunjaluk bez te perspektive postaje obmana – istakao je muftija Kobilica. 

Podsjetio je na islamske pojmove koji opisuju ovaj unutarnji lom: gaflet (nemar), zatim osjećaj “stranosti” (gurbet), te važnost unutarnje ravnoteže između fitre, kalba i nefsa.

Podsjetivši na početak mjeseca ša’bana, naglasio je da je on mjesec između redžeba i ramazana, opisan kao period koji ljudi ‘zapostavljaju’.

– Upravo u tome je pouka da vjera se ne živi samo u “vrhuncima”, nego i u prijelazima. Ša’ban je vrijeme prelaska preko praga” – presudno za namjere, navike, disciplinu i stabiliziranje pravca pred ramazan – poručio je muftija u Klagenfurtu.

Govoreći o Lejletul-beratu, muftija je podsjetio da se ona doživljava kao “noć božanske milosti i oprosta”, ali je posebno naglasio da oprost nije puka formalnost.

– Božija milost i oprost zahvataju čovjekovu moralnu nutrinu. U tom smislu, mržnja, zavist i prekidanje veza su kako društveni problema, tako i unutarnja duhovna prepreka – naglasio je muftija. 

Muftija Kobilica je pozvao na pomirenje i popravljanje odnosa, naglašavajući da je "pojam sulh – pomirenje, i širi pojam islāh – popravljanje, u islamu temelj zdravog društva", podsjećajući na kur’anski princip da je u sulhu hajr – dobro” (En-Nisa, 128). Podsjetio je i na to da pobožnost ne smije ostati zatočena u privatnoj sferi, već se mora emanirati u društvenim odnosima.

Na kraju, muftija je povezao ša’ban, Lejletul-berat i sulh u jednu “mapu” protiv otuđenosti.

– Ša’ban nas uči sabiranju i disciplini, rekonstrukciji odnosa prema vremenu i prema sebi: da se čovjek vrati namjeri i unutarnjoj mjeri. Lejletul-berat vraća srce Allahu kroz nadu u milost i oprost, uz uslov da je srce čisto, bez tvrdokorne mržnje i zlopamćenja. Sulh vraća čovjeka ljudima i zajednici – istakao je mufitja Kobilica.

Posebno je istakao kritiku modernog individualizma kazavši kako islam kaže suprotno, da čovjek nije samodostatan projekat, nego biće odnosa.

– Čovjek nije samodostatan projekat, nego biće odnosa. Islam nam nudi koherentan odgovor kroz obnovu mīzāna – ravnoteže: između unutarnjeg života, odnosa s ljudima i odnosa s Allahom. Smiraj, koji svi tražimo je plod smislenog duhovnog života, a smisao se krije u ispravnom odnosu: prema Bogu, prema sebi i prema drugima – kazao je na kraju hutbe u Klagenfurtu muftija za Zapadnu Evropu Senaid-ef. Kobilica. 

(Preporod.info)