Mladi o svojoj realnosti: Algoritmi nas hrane sadržajem koji oni žele, a mi toga često nismo svjesni

U Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu, 20. i 21. januara, održana su predavanja i radionice u okviru edukativnog projekta “AI i medijska pismenost za budućnost”, koji se bavi jačanjem kritičkog odnosa mladih prema medijima, digitalnim platformama i vještačkoj inteligenciji, a koji će biti realiziran i u Banjoj Luci, Tuzli, Mostaru, Travniku, Cazinu i Visokom.

Prvo predavanje i radionicu održao je Amer Džihana, koji je učenike upoznao s metodologijom prepoznavanja lažnih vijesti, uz praktične vježbe na primjerima iz domaćih i regionalnih medija.

Drugo predavanje i radionicu održao je Muhamed Jusić, koji je govorio o medijskoj pismenosti u bosanskohercegovačkom i regionalnom kontekstu Zapadnog Balkana, nudeći historijski pregled od ratne propagande devedesetih godina, preko postratnog perioda, do savremenih oblika informacionog ratovanja putem digitalnih platformi.

Predavanjima su prisustvovali i Mensur Kerla, pomoćnik direktora za nastavu i koordinator projekata ispred Gazi Husrev-begove medrese, te Seid Eminović iz Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Učenici ističu da je riječ o projektu koji se neposredno odnosi na njihovu svakodnevicu i način na koji koriste medije i digitalne platforme.

– Ova edukacija nije kao ostale. Učimo o modernim problemima i njihovim rješenjima, kao i o načinima da ih prepoznamo koristeći pravila i pojmove koje smo naučili na predavanjima. Znanje koje stičemo u ovoj edukaciji direktno se primjenjuje u stvarnom životu i upravo taj detalj mi je najbitniji – kazao je učenik Imad Mameledžija.

Govoreći o ličnom iskustvu tokom radionica, Mameledžija je naveo da je postao svjesniji sadržaja kojem je izložen na internetu i društvenim mrežama.

– Počinjem lakše prepoznavati lažne informacije i uticaj društvenih mreža na moj svakodnevni život. Posebno bih istakao činjenicu da mladi gube kapacitet za pažnju sa sve većim korištenjem interneta, tačnije konzumiranjem kratkog sadržaja. Zbog ogromne količine informacija koje ljudski mozak primi u kratkom periodu, gubimo osjećaj povezanosti s informacijama – pojasnio je.

On je dodao da takav način konzumiranja sadržaja ostavlja posljedice i na emocionalni i društveni razvoj njegove generacije. Prema njegovim riječima, mladi sve teže uspostavljaju dublju povezanost s ljudima i ozbiljnije se odnose prema svakodnevnim izazovima.

– Algoritmi nas hrane sadržajem koji oni žele, a mi toga često nismo svjesni. Naučili smo i na koji način se stereotipi određenih naroda prikazuju u medijima i kako se time stvaraju dodatni problemi, često već samim načinom na koji je naslov objave napisan, upadljivo i provokativno, čime se stereotipi dodatno pogoršavaju – istakao je Mameledžija.

Berina Ozdić naglasila je da znanja stečena kroz ovaj projekat ne vidi samo kao ličnu korist, već i kao odgovornost da ih prenese drugima.

– U ovom projektu spremamo se za poteškoće koje nam AI potencijalno može donijeti, ali se istovremeno fokusiramo i na “sitnice” na koje svakodnevno ni ne pomislimo. To su, prije svega, istinitost i motivi iza vijesti koje čitamo – kazala je Ozdić.

Govoreći o širem društvenom kontekstu, istakla je da mnogi intuitivno osjećaju da su neke informacije netačne, ali da rijetko razviju vještinu da takav sadržaj prepoznaju i zaustave njegovo širenje.

– Iza određenih dezinformacija često stoji cilj koji je ponekad opasniji nego što izgleda, poput manipulacije mišljenjem, političkog pritiska ili ekonomske koristi. Ipak, rijetko ko se upusti u dublje razmatranje i stječe vještinu da takve informacije ne širi dalje, već ih prepoznaje i sprječava – pojasnila je Ozdić.

Prema riječima Sumejje Juzbašić, učesnici projekta naučili su razlikovati činjenice od mišljenja i uvjerenja, kao i prepoznavati manipulacijske taktike koje se koriste u savremenom medijskom prostoru.

– Kada se povuče linija među ovim pojmovima, smanjuju se manipulacijski segmenti medijskih propagandi. Također smo se dotakli taktika poput algoritamske izolacije, shallowinga, sekuritizacije, politizacije i spinovanja – kazala je Juzbašić.

Posebno je istakla da su se kroz edukaciju prvi put detaljnije susreli s pojmom sekuritizacije islama i njegovim prisustvom u savremenim medijima.

– Kroz medije se islam često predstavlja isključivo kao sigurnosno pitanje ili prijetnja. Na taj način se potiskuju njegova suština i vrijednosti, dok se fokus prebacuje na strah i stereotipe, zbog čega se osnovna ljudska prava muslimana zanemaruju pod izgovorom “sigurnosti”. Upravo zbog toga je medijska pismenost danas izuzetno važna – naglasila je Juzbašić.

Muhamed Išerić naveo je da je kroz ovu edukaciju uvidio koliko se stečeno znanje može odmah primijeniti u svakodnevnom korištenju interneta i praćenju medija.

– Tokom dosadašnjih predavanja postao sam svjesniji vlastitih navika na internetu i društvenim mrežama. Sve više obraćam pažnju na to zašto mi se određeni sadržaji pojavljuju i kakav utjecaj imaju na moje mišljenje – kazao je Išerić.

On je dodao da stalna izloženost velikoj količini informacija često umanjuje sposobnost dublje obrade sadržaja i razumijevanja njegove stvarne poruke.

– Ova edukacija me potiče da zastanem, razmislim i ne prihvatam informacije zdravo za gotovo. Dosadašnja iskustva mi pokazuju da pravo znanje nije u količini informacija, nego u sposobnosti da ih kritički analiziramo i odgovorno koristimo – zaključio je Išerić.

Projekat “AI i medijska pismenost za budućnost” realizira Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, putem Uprave za vanjske poslove i dijasporu i Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice, u saradnji s Evropskom unijom i Evropskom službom za vanjsko djelovanje (EEAS). Riječ je o devetomjesečnom projektu s četiri modula, koji će biti realiziran u svih sedam medresa u Bosni i Hercegovini i obuhvatiti više od 150 učenika, koji će po završetku programa dobiti certifikate o stečenim kompetencijama.

Cilj projekta je osnažiti mlade znanjima i vještinama iz oblasti medijske i digitalne pismenosti, kritičkog razmišljanja te odgovorne i etičke upotrebe vještačke inteligencije, kako bi postali aktivni i odgovorni učesnici savremenog digitalnog društva.

(Preporod.info)