Duran: Rastuća uloga Turske u vanjskoj politici rezultat je racionalne velike strategije, a ne ideološkog izbora

Šef Direkcije za komunikacije Predsjedništva Republike Turske prof. dr. Burhanettin Duran napisao je članak pod naslovom "Turska na pragu globalne sistemske transformacije".

U svom članku, Duran je procijenio rastuću ulogu Turske na međunarodnoj sceni u oblastima kao što su diplomatija, trgovina, energetika, obrazovanje, humanitarna pomoć, odbrana i logistika-transport.

– Svjetska politika je na prekretnici, potresena strukturnim krizama koje proizlaze iz međunarodnog poretka uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata, s institucijama koje postaju disfunkcionalne, a geopolitička konkurencija se intenzivira u sivim zonama. Ovaj međuvlaštaj, gdje je unipolarnost završena, ali multipolarnost još nije institucionalizirana, sadrži i velike rizike i ogromne prilike – istakao je Duran.

Dodao je da je pod vodstvom predsjednika Republike Turske Erdogana, ova zemlja ispravno protumačila ovu globalnu neizvjesnost; umjesto da ostane samo u defanzivnoj poziciji, postavila je perspektivu "Stoljeća Turske" u središte međunarodnog sistema s vizijom koja mijenja pravila igre.

– Rastuća uloga Turske u vanjskoj politici rezultat je racionalne velike strategije, a ne ideološkog izbora. Mi smo i lojalna zemlja zapadnog saveza i aktivna zemlja u Centralnoj Aziji kroz Organizaciju turskih država, na Bliskom istoku kroz procese normalizacije i u pacifičkom slivu kroz inicijativu "Ponovo Azija" – naglašava Duran.

Kazao je i da su posrednički napori u ratu između Ukrajine i Rusije i konkretan napredak postignut u krizama poput Somalije i Etiopije dokazali su sposobnost turske diplomatije da rješava krize. Ovaj dinamizam, dodao je, učinio je Tursku nezamjenjivim akterom u ključnim pitanjima.

– Turska je, kroz revoluciju u odbrambenoj industriji, transformisala svoju stratešku moć od pukog zahtjeva na papiru do stvarnosti na terenu. Naša ambicija da postanemo svjetski lider u tehnologijama bespilotnih letjelica i borbenih bespilotnih letjelica nije samo izvozni uspjeh; ona također pokazuje moć Turske da promijeni geopolitičke jednačine u konfliktnim zonama poput Karabaha, Libije i Sirije – napisao je Duran.

Ocijenio je da projekti poput KIZILELMA, KAAN, TCG Anadolu i Čelične kupole pokazuju da je Turska prešla prag tehnološke nezavisnosti i da sada može ojačati vlastitu sigurnosnu arhitekturu vlastitim resursima.

– Nadalje, Turska kruniše svoju stratešku poziciju u transportu i energetskim linijama vizijom da postane energetsko čvorište. Otkriće plinskog polja Sakarya u Crnom moru i naš odlučan stav u istočnom Mediteranu dijelovi su naše strategije za minimiziranje vanjske ovisnosti o energiji – istakao je Duran.

Dodao je i da Turska, igrajući ključnu ulogu u sigurnosti opskrbe energijom u Evropi s projektima poput TANAP-a i Turskog toka, vješto koristi energiju kao instrument vanjske politike.

– U postpandemijskom periodu, gdje se globalni lanci snabdijevanja restrukturiraju, Turska je postala najsigurnija i najefikasnija ruta Srednjeg koridora koji se proteže od Kine do Evrope. Transformacija istanbulskog aerodroma u globalno čvorište; Marmaray, most Yavuz Sultan Selim i masovni projekti autoputeva čine fizičku infrastrukturu za naš cilj da Anadoliju učinimo srcem globalne trgovine – dodao je Duran.

Ovaj logistički kapacitet, u kombinaciji s modelom rasta Turske orijentiranim na izvoz, trajno povećava udio ove zemlje u svjetskoj trgovini, ocijenio je Duran.

– Veliki sufija, intelektualac i čovjek duhovnosti Mevlana Dželaludin Rumi, definira pravdu kao "davanje svakome onoga što mu pripada i stavljanje svega na njegovo pravo mjesto". Opet, s Rumijevim razumijevanjem da je "zalijevanje drveta pravda, zalijevanje trna nepravda", Turska se trudi zaštititi i njegovati drvo ljudske savjesti – naglasio je Duran.

Turska je, nastojeći da zadovolji potrebe čovječanstva, a posebno potlačenih, ne samo u svojoj regiji već i širom svijeta, kroz princip humanitarne diplomatije, postala predstavnik koncepta "savjesne moći" u svijetu.

– Naš rang kao svjetskog lidera u humanitarnoj pomoći u odnosu na nacionalni dohodak, zajedno s globalnom operativnom efikasnošću AFAD-a i turskog Crvenog polumjeseca, jača meku moć Turske – istakao je Duran.

Dodao je da je tokom ovog perioda, Turska također poduzela značajne korake u javnoj diplomatiji, još jednoj dimenziji diverzificirane diplomatije. Pored promocije Turske, instrumenti javne diplomatije korišteni su za borbu protiv negativne propagande o Turskoj.

– U ovoj novoj eri, sukobi i ratovi se ne vode samo konvencionalnim oružjem i sistemima. Posljednjih godina, utjecaj društvenih medija na društva se produbio, cyber prijetnje su se diverzificirale, a metode upravljanja percepcijom i dezinformacija su se povećale – napisao je Duran.

Dodao je i da sve veća upotreba instrumenata vještačke inteligencije, posebno, počela je otkrivati i pozitivne i negativne posljedice u informacionom ekosistemu.

– Naše doba, obilježeno tehnološkom transformacijom, signalizira početak potpuno nove faze u oblasti komunikacije. Ovo haotično okruženje nosi rizik da neke globalne kompanije i neke države koje djeluju u koordinaciji s njima uspostave de facto dominaciju i kontrolu u komunikacijskom ekosistemu. To predstavlja prijetnju digitalnom suverenitetu zemalja. U tom kontekstu, države moraju, s jedne strane, biti spremne za hibridno ratovanje, prepoznajući opasnosti ove vrste ratovanja i razvijajući protivmjere, a s druge strane, biti u stanju spremnosti da na najjasniji i najefikasniji način iskoriste prednosti ovih novih tehnoloških dostignuća – stoji u tekstu šefa Direkcije za komunikacije Predsjedništva Republike Turske prof. dr. Burhanettina Durana.

 (Preporod.info)