Sarajevski Šumarski fakultet u evropskom projektu FruitDiv o potencijalu divljih voćaka
Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu uključio se 2022. godine, zajedno s kolegama iz više zemalja Evrope i regiona, u izradu projektne aplikacije po pozivu Evropske unije za finansiranje projekta FruitDiv iz programa Horizon 2020, usmjerenog na održivu poljoprivredu kroz iskorištavanje prirodne raznolikosti divljih voćaka. Nakon odobrenja projekta, Univerzitet u Sarajevu postao je član međunarodnog konzorcija zaduženog za njegovu implementaciju.
U projektu FruitDiv učestvuje ukupno 26 institucija iz 12 zemalja Evrope. Osim Šumarskog fakulteta u Sarajevu, u realizaciji projekta učestvuju i srodne institucije iz Slovenije, Francuske, Srbije, Armenije, Njemačke, Rumunije, Španije, Italije, Švedske, Belgije, Grčke, Austrije i Sjeverne Makedonije.
Koordinator projekta za Bosnu i Hercegovinu, profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Dalibor Ballian, ističe da je tokom dosadašnjeg rada prikupljen obiman istraživački materijal koji se analizira u četiri centralne laboratorije za molekularna istraživanja, smještene u Solunu, Trentu, Bordeauxu i Barceloni.
– Paralelno se provode aktivnosti prikupljanja podataka o tradicionalnim znanjima vezanim za šumsko voće. Taj segment projekta vodi se upravo na našem fakultetu. U 12 zemalja provedena su anketiranja kako bi se utvrdilo šta stanovništvo zna o divljem voću, a razlike između zapadne Evrope i Balkana su vrlo izražene – kazao je Ballian.
Prema njegovim riječima, u zemljama Balkana znanje o korištenju divljeg voća znatno je razvijenije nego u zapadnoj Evropi, gdje se tek uči o njegovim mogućnostima.
– U okviru projekta prikupljaju se čak i tradicionalni recepti. Ukoliko se prikupi dovoljan broj, planira se objavljivanje posebne knjige recepata o upotrebi divljeg voća, što bi bio jedinstven i specifičan rezultat projekta – istaknuo je.
Ballian naglašava da istraživanje divljih voćaka donosi višestruke koristi, jer doprinosi zdravijoj i sigurnijoj proizvodnji hrane, smanjuje upotrebu pesticida, pomaže prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama, štiti biološku raznolikost i otvara nove ekonomske prilike za lokalne zajednice.
Kako bi se taj potencijal u potpunosti iskoristio, potrebno je primjenjivati savremene istraživačke metode koje omogućavaju brzo i precizno otkrivanje korisnih osobina divljih voćaka, poput otpornosti na sušu i bolesti, te prijenos tih osobina na kultivirane sorte.
– Divlji srodnici voća predstavljaju izvor izuzetno važne genetske raznolikosti. Oni nude agronomska i prehrambena svojstva koja kultivirane vrste često nemaju, uključujući otpornost na štetočine, bolesti i klimatske stresove. Upravo ta raznolikost ključna je za sigurnost hrane i održivu poljoprivredu – istaknuo je Ballian.
Projekt je usklađen s ciljevima Evropskog zelenog plana i strategijama bioraznolikosti, s naglaskom na sljedivost proizvodnje od farme do stola i smanjenje upotrebe pesticida. Fokusiran je na vrste koštuničavog voća iz roda Prunus te jabučastog voća iz rodova Malus i Pyrus, zbog njihove prehrambene važnosti i uloge u prelasku na održive prehrambene sisteme.
Jedan od ciljeva projekta jeste praćenje genetske i fenotipske raznolikosti divljih srodnika voća, posebno u mediteranskim centrima bioraznolikosti, te njihovo uključivanje u nacionalne i evropske programe očuvanja biljnih genetskih resursa.
Govoreći o razlikama između divljeg i kultiviranog voća, Ballian naglašava da se divlje voće odlikuje izraženijim ukusom i mirisom.
– Jabuke koje danas kupujemo često nemaju okus i miris kakav ima iskonska jabuka. Divlje voće zadržalo je te osobine, ali i prirodnu otpornost na patogene, što ga čini izuzetno vrijednim – kazao je.
Ističe da je jedan od velikih problema činjenica da je teško pronaći potpuno čiste divlje jedinke, jer su mnoge kroz decenije hibridizirane s kultiviranim sortama, dijelom i zbog tradicionalne prakse kalemljenja u šumama.
– Time se gubi izvorna genetička struktura divljih voćaka. Ipak, riječ je o tradiciji koja je specifična za naše krajeve i gotovo nepoznata u zapadnoj Evropi – naveo je Ballian, dodajući da su kvalitetnije genetičke strukture divljeg voća zabilježene na području Kosova i Sjeverne Makedonije.
Prema njegovim riječima, klimatske promjene dodatno ugrožavaju divlje voćke, zbog čega je nužno njihovo očuvanje kroz banke gena i dugoročne strategije zaštite.
– Evropa ne može značajno proširivati poljoprivredne površine. Jedan od izlaza je racionalno korištenje šuma, gdje šumsko voće može imati ključnu ulogu u osiguravanju hrane. Zato je važno sačuvati ga u izvornom obliku i omogućiti njegovo potrajno korištenje – naglasio je.
Profesor Ballian podsjeća da su istraživanja šumskog voća na Šumarskom fakultetu u Sarajevu započela još sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća, ali su prekinuta ratom, te da je FruitDiv prva ozbiljna aktivnost na tom polju nakon duže pauze.
– Iako su sredstva formalno osigurana, njihova realizacija ne prati dinamiku projekta. Refundacije troškova često kasne mjesecima, pa se dio aktivnosti finansira vlastitim sredstvima. To predstavlja ozbiljan izazov za provođenje projekta – rekao je Ballian u razgovoru za Fenu.
(Preporod.info)
