Hutba o Palestini i Sudanu: Pomoć žrtvama i potlačenima je ljudska, vjernička i moralna obaveza

Danas je u svim džamijama u Bosni i Hercegovini pročitana hutba o stradanjima muslimana Palestine i Sudana, a nakon džuma-namaza upriličena je i sergija za pomoć ugroženima u ovim zemljama.

– Stvarajući čovjeka i darujući mu život Milostivi Allah, dželle šanuhu, je svakom ljudskom stvorenju omogućio da dosegne smisao i ostvari cilj vlastitog postojanja. Svjedočenjem Božijeg jedinstva i činjenjem dobrih djela, čovjek se približava ostvarenju tog cilja i postaje najpotpunijim i najskladnijim Božijim stvorenjem. Poricanjem Boga i činjenjem loših i zabranjenih djela čovjek se udaljava od smisla postojanja i pretvara se u najnakaznije i najgore stvorenje na Zemlji – naglašeno je u hutbi. 

Kako je istaknuto, uporedo sa zahtjevom da očuva dostojanstvo u stvorenom svijetu, Božiji namjesnik stavljen je na veliko iskušenje da li će svojim postupcima na Zemlji spašavati ili upropaštavati živote drugih ljudi i ljudskog roda općenito.

Ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne čini - kao da je sve ljude poubijao; a ako neko bude uzrok da se nečiji život sačuva - kao da je svim ljudima život sačuvao. (El-Maide, 32)

– Od početka izraelskog rata u pojasu Gaze od oktobra 2023. godine ubijeno je više od 70.000 ljudi, uglavnom žena i djece, a ranjeno je preko 170.000 Palestinaca. Više od pola miliona ljudi preživljava u uvjetima nestašice hrane i osnovnih životnih potrepština. Iako je primirje stupilo na snagu 10. oktobra prošle godine, životni uvjeti u Gazi se nisu poboljšali – istaknuto je.

Kako je navedeno, okupacione snage nastavljaju nametati stroga ograničenja na ulazak kamiona s pomoći, kršeći humanitarni protokol sporazuma. Snažna zimska oluja koja je zahvatila Pojas Gaze dodatno otežava iznimno tešku humanitarnu krizu.

– Niske temperature i jaki vjetrovi pokrenuli su smrtonosna urušavanja bombardiranih zgrada. Više od 27.000 šatora za raseljene osobe je poplavljeno, odneseno bujicama i rastrgano jakim vjetrovima, što je direktno utjecalo na preko 250.000 raseljenih Palestinaca čija su skloništa uništena ili teško oštećena kišom i olujom. Oko 250.000 porodica trenutno živi u kampovima za raseljene osobe širom Pojasa Gaze, a mnoge se suočavaju s hladnim vremenom i poplavama unutar neuvjetnih šatora – navodi se.

Osim ratnih zločina i nasilja u Gazi, od 2023. godine u Sudanu traje jedan od najbrutalnijih ratnih sukoba u savremenom svijetu.

– S obzirom da se ovaj tragični sukob dešava na tlu Afrike, mediji nedovoljno izvještavaju o ratnim zločinima i humanitarnoj katastrofi u ovoj siromašnoj zemlji. Nažalost, ratna kataklizma u Sudanu ne privlači međunarodnu pažnju koju zaslužuje. Oko 13 miliona ljudi napustilo je svoje domove. Procjenjuje se da je u sukobima koji traju nesmanjenom žestinom živote izgubilo oko 150.000 ljudi. Oko polovine stanovništva suočava se s glađu – istaknuto je.

Pobunjeničke snage u Sudanu počinile su masovna ubistva, seksualna nasilja i protjerivanja te bi mogli biti optuženi za genocid zbog masovnih ubistava nearapskih etničkih manjina. Na sceni je ,,nasilna decentralizacija“ države koja predstavlja opasnost od teritorijalne fragmentacije i podjele Sudana. Svi pokušaji uspostave prekida vatre pod zajedničkim pokroviteljstvom nekoliko zemalja do danas su ostali bez uspjeha.

– U Gazi, Ukrajini, Sudanu i na drugim područjima zahvaćenim ratnim razaranjima, zločinima i progonima civilnog stanovništva svjedočimo sumraku morala naše civilizacije. Ne propituje se odgovornost za zločine, a pravo na odbranu od agresije i zaštita nevinih i ugroženih ljudi nastoji se predstaviti kao prepreka miru i sigurnosti. Kao da se svijetu šalje poruka: jedina i neoprostiva krivica svih potlačenih, nemoćnih i ugroženih je u tome što su nemoćni da se zaštite – naglašava se u hutbi.

U trenutnim svjetskim geopolitičkim i društevnim okvirima, mi smo nemoćni da spriječimo i zaustavimo zlo, ali sa sebe ne smijemo skidati breme odgovornosti pomaganja onih kojima se zlo čini.

– Ispit moralne odgovornosti spram zla za nas muslimane je farzi-ajn, pojedinačna dužnost i odgovornost pred Bogom. Svako naše odnošenje spram zla je ogledalo koliko su istinski, a ne samo deklarativno živi moralni principi i vrijednosti u nama. Božiji poslanik Muhammed, a. s. zahtijeva od nas da vidljivim i osobnim naporom i dobročinstvom kod sebe i drugih razbuđujemo moralnu savjest: "Pomozi svome bratu", rekao je Poslanik, a. s., "bez obzira da li on čini zlo drugima ili se njemu čini zlo." Jedan ashab je upitao: "O Božiji Poslaniče, razumijem da treba pomoći onome kome je učinjeno zlo, ali kako da pomognem onome koji čini zlo?" Poslanik, a. s., odgovori: ,,Zaustavi ga u činjenju zla, na taj način ćeš mu pomoći" – navodi se u hutbi. 

Također je naglašeno da je ravnodušnost spram ugnjetavanja i tlačenja bliska saučesništvu u zločinu! Naša ljudska, vjernička i moralna obaveza je da žrtvama i potlačenima u Palestini i Sudanu urgentno pomognemo.

– Nema vremena za čekanje niti nade da će drugi učiniti sutra ono što mi možemo učiniti danas. Rijaset Islamske zajednice je pozvao svoje članove i pripadnike da svojim prilozima na današnjoj sergiji pomognu i ublaže patnju nastradalima i ugroženima u Palestini i Sudanu. Molimo Svevišnjeg da današnjom sergijom i dobrovoljnim prilozima spasimo bar jedan život, umanjimo bol bar jednoj majci i djetetu, olakšamo stanje bar jednoj porodici izloženoj zimi, strahu i gladi – istaknuto je.

(Preporod.info)