Gazi Husrev-begova biblioteka obilježila 489. godišnjicu rada

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu danas je svečano obilježila 489. godišnjicu kontinuiranog rada, na ceremoniji održanoj u njenim prostorijama, uz prisustvo brojnih zvanica iz vjerskog, akademskog i kulturnog života Bosne i Hercegovine.

Na svečanosti se obratio zamjenik reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Enes Ljevaković, ističući historijsku, duhovnu i civilizacijsku ulogu Biblioteke.

– Prošle sedmice obilježili smo 489. godišnjicu Gazi Husrev-begove medrese, a danas, na Dan vakifa, obilježavamo istu godišnjicu Gazi Husrev-begove biblioteke. Ove dvije ustanove su organski povezane i nerazdvojive – jedna je osnovana da prenosi znanje, a druga da ga čuva i učini dostupnim – kazao je zamjenik reisul-uleme.

Naglasio je da savremene digitalne tehnologije nisu umanjile značaj Biblioteke, već su dodatno potvrdile njenu svrhu i vrijednost.

– Vjerujem da ćemo mi, odnosno oni koji dođu poslije nas, obilježiti još mnogo ovakvih godišnjica i biti još ponosniji što to mogu činiti – dodao je.

Govoreći o značaju ove institucije, istakao je da Gazi Husrev-begova biblioteka predstavlja „centralni dio naše bosanskohercegovačke memorije, našeg pamćenja i naših kulturnih, naučnih i umjetničkih ostvarenja, pa i našeg bitisanja i trajanja na ovim prostorima“. Podsjetio je da je, nakon ratnog uništenja Orijentalnog instituta, uloga Biblioteke postala još dublja i odgovornija.

– Mi smo, generacijski gledano, svoj zadatak obavili na najbolji način – sačuvali smo kompletnu bibliotečku građu, iznova izgradili zgradu i osigurali idealne uvjete za njen rad – naglasio je, podsjećajući na požrtvovanost rukovodstva i uposlenika koji su tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu više puta izmještali građu kako bi je zaštitili od uništenja.

Posebnu pažnju posvetio je važnosti kadrova i rukovođenja institucijom.

– Kompetentni i posvećeni ljudi u svako zdanje unose novu energiju i inovacije. Kadrovi koji su birani u ovoj ustanovi pokazali su se svjesnim svoje zadaće i predanim njenoj realizaciji, a rezultati su izvanredni – rekao je zamjenik reisul-uleme, uputivši zahvalnost svim uposlenicima Biblioteke.

Istakao je da je Biblioteka danas ne samo digitalizirana, već i stručno zaštićena od propadanja te obogaćena novim sadržajima.

– Svim tim vrijednim ljudima želim odati priznanje i za njih Allahu uputiti dovu – kazao je.

Pozdravio je i činjenicu da je akademska zajednica prepoznala značaj Gazi Husrev-begove biblioteke kao nastavne i naučno-istraživačke baze Univerziteta u Sarajevu.

– To je značajan iskorak u njenom radu i doprinos njenoj daljoj afirmaciji u društvu – poručio je, uz očekivanje snažnije podrške kantonalne i drugih nivoa vlasti.

Kao najstarija ustanova kulture i najstarija javna biblioteka u Sarajevu, Gazi Husrev-begova biblioteka uskoro će i formalno okončati proces sticanja statusa nastavne i naučno-istraživačke baze Univerziteta u Sarajevu, potpisivanjem ugovora s ovom visokoškolskom institucijom. Status je dodijeljen Odlukom Senata Univerziteta u Sarajevu u septembru prošle godine.

Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Dženan Handžić istakao je da ovaj čin ima snažan simbolički, ali i praktični značaj.

– U simboličkom smislu, ovaj čin doživljavamo kao potvrdu da blago Gazi Husrev-begove biblioteke i njen značaj kao institucije kolektivnog kulturnog pamćenja ne pripadaju samo Islamskoj zajednici, već imaju prvorazredni državni, međunarodni i akademski značaj – kazao je Handžić.

Naglasio je da će novi status otvoriti dodatne mogućnosti za profesionalni i naučni razvoj zaposlenika Biblioteke.

– U prethodnom periodu prošli smo kroz veliku smjenu generacija. Danas je u Biblioteci zaposleno petero doktoranata koji studiraju u tri različite države. Nadamo se da će im status unutar Univerziteta u Sarajevu olakšati akademski razvoj i realizaciju projekata međunarodne naučne saradnje – dodao je.

Gazi Husrev-begova biblioteka danas obilježava 489 godina postojanja i rada, simbolično 26. redžeba, na dan kada je Gazi Husrev-beg ovjerio vakufnamu kojom je osnovao medresu i biblioteku.

– Činjenica da ovaj vakuf i danas postoji podsjeća nas da je vakuf trajno opće dobro – dobro koje služi svim ljudima dobre volje, ali i dobro za koje svi imamo moralnu obavezu da ga čuvamo, unapređujemo i prenosimo budućim generacijama – istakao je Handžić.

Dodao je da gotovo pet stoljeća kontinuiteta rada Biblioteke svjedoči o uspješnom transgeneracijskom prijenosu istinskih vrijednosti, što predstavlja rijetkost i u mnogo širim evropskim i svjetskim okvirima.

Centralni dio svečanosti obilježilo je predavanje prof. dr. Nedžada Grabusa, muftije sarajevskog i profesora na Fakultetu islamskih nauka, pod nazivom „Od tradicije do identiteta“, u kojem je govorio o historijskom značaju Biblioteke, njenoj ulozi u savremenom društvu te procesima integracije i internacionalizacije.

Na današnji dan potpisana je vakufnama kojom je utemeljena Gazi Husrev-begova medresa i biblioteka, jedna od najstarijih kulturno-obrazovnih institucija u Evropi. Vakufnama je predviđala i sredstva za kupovinu knjiga koje su čitali i prepisivali učenici i profesori, čime je postavljen temelj organiziranog bibliotečkog i akademskog rada u Sarajevu još u 16. stoljeću.

Kako je istakao muftija Grabus, činjenica da je riječ o službenom aktu iza kojeg je stajala tadašnja vlast potvrđuje da je Gazi Husrev-begova biblioteka starija od brojnih državnih biblioteka koje su kasnije osnivane širom Evrope, uključujući Njemačku, Francusku, Hrvatsku i Srbiju.

Izrazio je čuđenje što Biblioteka još uvijek nije postala sastavni dio javnog akademskog prostora u Bosni i Hercegovini, naglasivši da sve njene programe finansira Islamska zajednica iz vlastitih sredstava. Prema njegovim riječima, punopravno članstvo u univerzitetu predstavljalo bi značajan iskorak, kako za Biblioteku, tako i za Univerzitet u Sarajevu.

– Na taj način bismo posvjedočili da u Sarajevu već 504 ramazana postoje zapisi o društvenom i kulturnom životu, a to neprocjenjivo blago čuva Gazi Husrev-begova biblioteka – poručio je Grabus.

Posebno je ukazao na značaj rukopisne baštine i autora koji su stvarali na različitim jezicima, ali su se jasno identificirali s lokalnim i bosanskim identitetom. 

– Svi ti rukopisi svjedoče o kontinuitetu pamćenja, tradicije i identiteta. Gazi Husrev-begova biblioteka imala je konstituirajuću, čuvajuću i danas odgojnu ulogu, jer predstavlja živu svijest o našoj prošlosti – naglasio je.

Poseban akcenat stavljen je na buduću strategiju rada Biblioteke u domaćem, evropskom i svjetskom kulturno-naučnom kontekstu, kao i na očekivano formalno uključivanje Biblioteke u Univerzitet u Sarajevu tokom 2026. godine.

Posebno priznanje za medijski doprinos radu Biblioteke uručeno je Islamskim informativnim novimama Preporod, koje je preuzela glavna i odgovorna urednica Senada Tahirović. 

U okviru svečanog programa dodijeljene su zahvalnice organizacijama i pojedincima koji kontinuirano podržavaju rad Biblioteke, dok je Plaketa za poseban doprinos ove godine uručena prof. dr. Hilmi Neimarliji, u znak priznanja za njegov dugogodišnji naučni i kulturni angažman.

Zahvaljujući se na priznanju, prof. dr. Neimarlija je istakao da priznanja ljudi imaju svoju vrijednost, ali da posebnu težinu nose ona koja dolaze od institucija s dubokim historijskim i društvenim značenjem.

– Svima nam manje-više znače priznanja ljudi, a naročito ona koja dolaze od institucija sa širim značenjem i snažnijom društvenom ulogom – kazao je.

Govoreći o gotovo pet stoljeća dugoj tradiciji ove ustanove, naglasio je da je Gazi Husrev-begova biblioteka prostor u kojem se stoljećima oblikuje bošnjačka intelektualna i kulturna povijest.

– Gotovo pola milenija u ovoj ustanovi Bošnjaci uvakufljuju, prepisuju, čitaju, tumače, interpretiraju i pišu knjige. Izazovno je i zavodljivo zamisliti koliko je ideja, normi i diskursa tokom tih stoljeća ovdje tematizirano i promišljano – rekao je.

Biblioteku je opisao kao jednu od ključnih institucija pamćenja u Bosni i Hercegovini, posebno nakon uništenja Vijećnice i Orijentalnog instituta.

– Gazi Husrev-begova biblioteka je riznica bošnjačkog i bosanskohercegovačkog pamćenja i tu ulogu danas dijeli s Bošnjačkim institutom, koji je u Sarajevu utemeljio Adil Zulfikarpašić – istakao je.

Naglasio je da se u tim institucijama odvija živi tok bosanske muslimanske tradicije i kontinuirano razvijanje kulturno-historijskog identiteta bošnjačkog naroda.

Posebnu pažnju posvetio je savremenim izazovima, upozorivši na pojave antiintelektualizma i potcjenjivanja znanja, čak i unutar muslimanskih zajednica.

– U naše vrijeme svjedočimo promoviranju antiintelektualizma i osporavanju važnosti knjige i znanja u islamu. Gazi Husrev-begova biblioteka je jasan dokaz da je Bosna stoljećima prostor razmjene ideja, znanja i knjiga – evropski prostor – kazao je.

Dodao je da je ova biblioteka svjedok činjenice da su se u Bosni knjige čuvale i čitale i u vremenima kada su se drugdje spaljivale.

Zaključno, prof. dr. Neimarlija je istakao da najvažniju ulogu Gazi Husrev-begove biblioteke vidi u njenoj institucionalnoj odgovornosti da zastupa smisao i vrijednosti u savremenom društvu.

– Lično smatram da je njena najvažnija uloga institucionalna dužnost zastupanja smisla i vrijednosti u vremenu dominacije institucija moći i partikularnih interesa – zaključio je.

Umjetnički dio programa upotpunili su nastupi profesorice Lejle Jusić, glumca Damira Kusture i gitariste Elvira Solaka, koji su svojim izvedbama dali poseban doprinos svečanom ambijentu obilježavanja godišnjice.

Gazi Husrev-begova biblioteka i dalje ostaje nezaobilazno mjesto za istraživače, studente i ljubitelje kulture i historije, a njena gotovo petstoljetna tradicija svjedoči o trajnom značaju ove institucije u očuvanju kulturnog i obrazovnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.

(B.S/Preporod.info)