Salihović: Vakuf je trajno dobro koje povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini 15. februara obilježava Dan vakifa, koji se, prema Takvimu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, obilježava zajedno s mubarek noći Lejletul-mi'radž.

Ovaj datum se zvanično obilježava još od 1935. godine, kada je navršeno 400 godina od potpisivanja Gazi Husrev-begove vakufname, jednog od najznačajnijih dokumenata u historiji vakufa na ovim prostorima.

Povodom Dana vakifa, direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huso Salihović izjavio je da je svrha obilježavanja ovog dana iskazivanje zahvalnosti svim vakifima koji su kroz historiju, a posebno u prijeratnom periodu, na nesebičan način uvakufljavali dio ili cjelokupnu svoju imovinu za opće dobro, čime su dali neizbrisiv doprinos razvoju društva i Islamske zajednice.

Salihović je naglasio da je vakuf trajno dobro koje u Bosni i Hercegovini postoji u kontinuitetu još od dolaska Osmanlija pa sve do danas, bez obzira na složene historijske okolnosti i različite društveno-političke sisteme.

– Vakuf je institucija utemeljena na Kur’anu i sunnetu, ali je posebno važno istaći dugu i snažnu tradiciju uvakufljenja imovine u Bosni i Hercegovini. Čak i u najtežim periodima, naročito tokom totalitarnih režima, kada je vakuf bio izložen sistemskom uništavanju, destrukciji i oduzimanju imovine, naši ljudi nisu prestajali uvakufljavati. Taj kontinuitet traje i danas – poručio je Salihović.

Govoreći o značaju vakufa, istakao je da se on često može posmatrati kao most između prošlosti i budućnosti, dok je sadašnja generacija ta koja ima odgovornost da taj most očuva i dodatno ojača.

– Mi smo generacija koja povezuje ono što su nam ostavili naši prethodnici sa onim što ćemo predati budućim generacijama. Naša obaveza je da vakufu damo dodatni značaj, unaprijedimo ga i osiguramo njegov dalji razvoj – naglasio je direktor Vakufske direkcije.

Salihović je podsjetio da je sudbina vakufa u Bosni i Hercegovini često pratila sudbinu Bošnjaka, s periodima snažnog razvoja, ali i periodima sistemskog uništavanja. Nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, Islamska zajednica, kako je naveo, ulaže značajne napore da vakufima vrati njihovu izvornu ulogu i značaj u društvu.

Posebno je istakao da čin uvakufljenja predstavlja izlazak iz okvira privatnog vlasništva i ličnog interesa, te prelazak u sferu općedruštvene odgovornosti.

– Vakifi svojim djelom žele da njihova imovina služi općem dobru. Time oni ne samo da ostavljaju trajno dobro, nego i osiguravaju da njihova imena i dobra djela žive i nakon njihove smrti – kazao je Salihović.

On je podsjetio da se mnogi ljudi kroz historiju spominju povremeno, u određenim historijskim kontekstima, dok se vakifi spominju svakodnevno, upravo kroz koristi koje njihova uvakufljenja i danas pružaju zajednici.

– Njihova dobra djela ne prestaju preseljenjem, već nastavljaju da djeluju i donose korist društvu – dodao je.

Salihović je naveo da Vakufska direkcija na nivou Rijaseta Islamske zajednice radi na jačanju i razvoju svih oblika vakufa – od vakufa namijenjenih vjerskim aktivnostima, preko obrazovnih, kulturnih i kulturno-historijskih vakufa, do socijalnih, humanitarnih i ekonomskih vakufa.

Istakao je da je svrha vakufa kroz historiju uglavnom bila ista – odgovoriti na stvarne potrebe društva u datom vremenu.

– Vakuf je korektivni faktor društva. Njegova svrha se uvijek određivala prema potrebama zajednice, a i danas nastojimo vakufu dati moderne obrise, posebno u pogledu upravljanja i raspolaganja vakufskom imovinom, u skladu sa savremenim društvenim potrebama – rekao je Salihović.

U tom kontekstu naveo je primjere savremenih vakufa koji podržavaju obrazovanje, socijalnu sigurnost, stipendiranje učenika i studenata, pomoć socijalno ugroženima, liječenje oboljelih, kao i vakufe koji služe misijskoj i vjerskoj djelatnosti Islamske zajednice.

Kao jedan od značajnih primjera savremenog vakufa, Salihović je izdvojio vakuf rahmetli prvog predsjednika Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, ističući da je taj vakuf i danas aktivan te da kontinuirano daje konkretne rezultate.

– Koliko se rahmetli Alija Izetbegović spominje kao prvi predsjednik i simbol borbe za nezavisnost Bosne i Hercegovine, toliko se spominje i kao vakif. To dovoljno govori o snazi i trajnosti vakufskog dobra – naglasio je.

Na kraju, Salihović je poručio da je obilježavanje Dana vakifa prilika da se iskaže zahvalnost svim vakifima, da se sačuva sjećanje na njihova dobra djela i da se vakuf dodatno afirmiše kao trajna dobrobit za cijelo društvo.

– Vakuf, bez obzira na sve što je kroz historiju preživio, nikada nije prestao da postoji. Nekada je djelovao u težim, nekada u povoljnijim okolnostima, ali je uvijek opstajao. Upravo u tome se ogleda njegova snaga i trajnost – zaključio je direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huso Salihović.

(B.S/Preporod.info)