Tragom domovine | Na Drini ćuprija: Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu

Tragom domovine | Na Drini ćuprija: Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu

Ćuprija na Drini, odnosno Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, remek-djelo je mostogradnje, jedno od najimpozantnijih djela osmanske arhitekture, a građen je od 1571. do 1577. godine.

Veliki vezir Osmanskog carstva Mehmed-paša Sokolović ovaj most je sagradio kao zadužbinu rodnom kraju, jer je rođen 1505. godine u selu Sokolovići kod Rudog, u Višegradskom kadiluku.

Za vladavine trojice sultana: Sulejmana Veličanstvenog (1520-1566), Selima II (1566-1574) i Murata III (1574-1595), Mehmed-paša je bio veliki vezir, a tu titulu je zaslužio svojom hrabrošću i uspjesima kao vojskovođa u ratovima Osmanlija protiv Ugarske i Austrije (1526-1533). Godine 1562., oženio se sultanijom Esmahan, kćerkom sultana Selima II.

Gradnju Višegradskog mosta Mehmed-paša je povjerio čuvenom i najboljem dvorskom arhitekti Kodža Mimar Sinanu, koji je za života izgradio 360 različitih građevina, a najznačajnije su Sulejmanija džamija (1550.) u Istanbulu i Selimija džamija (1557.) u Edirneu.

Most Mehmed-paše Sokolovića povezivao je Bosnu s Carigradom, kao dio poznate Carigradske džade pa je zbog tog položaja bio spoj različitih historijskih kulturnih utjecaja između Balkana, Osmanskog carstva i Mediterana, između hrišćanstva i islama.

Još jedna specifičnost ovog veličanstvenog mosta jeste u njegovom obliku – jedanaest lukova koji premošćuju Drinu, oivičenih kamenom ogradom, a iznad šestog stuba je s obje strane proširenje. S desne strane je kameno platno u čijoj niši su dvije ploče s tarih natpisima, a na sredini mosta stajala je drvena kula, koja je predstavljala stražarnicu ispod koje je bio prolaz koji se zatvarao jakim hrastovim vratima s obje strane.

Iako je Višegradski most popravljan više puta, jer su ga pokušali uništiti gubitnici ratova koji su vođeni na ovim prostorima, ali im nikad nije uspjelo da ga sruše, zadržao je svoj prvobitni izgled i danas. Upisan je u UNESCO-ovu Listu svjetske baštine 2007. godine.

(Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti