Uloga Gazi Husrev-begove biblioteke u međunarodnim projektima
Gazi Husrev-begova biblioteka objavila je danas da je u okviru Univerziteta u Sarajevu uključena u evropsku istraživačku infrastrukturu RESILIENCE.
– Kroz doprinos ovom iznimno važnom međunarodnom projektu, Biblioteka još jednom potvrđuje ono što se u praksi već dugo podrazumijeva, a to je njeno aktivno učešće u akademskim, istraživačkim i međunarodnim procesima Univerziteta na najvišoj razini. Okončanjem formalne procedure sticanja statusa nastavne i naučnoistraživačke baze UNSA koja se očekuje naredne, 2026. godine, naučno-istraživački kapaciteti Biblioteke i njen značaj za lokalnu i međunarodnu akademsku zajednicu bit će konačno pravilno prepoznati i evidentirani – navela je Biblioteka.
Dr. Martin Steiner, istraživač sa Univerziteta u Lucernu i Instituta za jevrejskokršćanska istraživanja, proveo je u augustu 2025. jedinstven projekat u okviru RESILIENCE TNA programa, s ciljem da rekonstruira život Rudolfa Hrena (1960–1995), jedine katoličke žrtve genocida u Srebrenici.
Kao teolog, judaist i religijski pedagog, Steiner je već ranije na Univerzitetu u Lucernu organizirao seminare o Sarajevu i Bosni i Hercegovini pod nazivom Sarajevo: Europe’s Jerusalem, uključujući i tematske posjete Srebrenici. Prizor jednog jedinstvenog kršćanskog nadgrobnog spomenika usred hiljada muslimanskih mezarova otvorio je pitanje koje ga je povelo na istraživački put: Ko je bio Rudolf Hren?
Uloga Univerziteta u Sarajevu i ključna podrška
U svom nedavno objavljenom članku na službenim stranicama projekta RESILIENCE, Steiner ističe da bez lokalne podrške gotovo da ne bi bilo moguće pristupiti relevantnim dokumentima i institucijama. Upravo zato se prijavio za RESILIENCE TNA stipendiju, koja mu je omogućila pristup alatima, mrežama i lokalnim stručnjacima neophodnim za njegov rad.
Iako je u početku nailazio na poteškoće u pronalasku dokumentacije, ističe Steiner, presudnim se pokazala saradnja sa kolegama iz RESILIENCE mreže UNSA, među kojima posebno ističe saradnju sa Šahsenom Đulović, uposlenicom Gazi Husrev-begove biblioteke. Zahvaljujući toj podršci ostvario je kontakt s Memorijalnim centrom Potočari, gdje je kustos Azir Osmanović, zajedno sa osobljem, pružio vrijedne informacije za Steinerovo istraživanje. Posebnu zahvalnost uputio je i prevodiocu Enisu Mustafiću, koji ga je pratio na terenu, uključujući posjetu masovnim grobnicama u Kamenici gdje je tijelo ubijenog Rudolfa Hrena pronađeno.
U Dokumentacionom centru Srebrenice saznao je minimalne, ali ključne činjenice o Hrenovim posljednjim danima. Pravi pomak desio se zahvaljujući susretu u lokalnoj cvjećari, gdje je Steiner upućen Mirsadu Mustafiću, bliskom prijatelju Rudolfa Hrena. Kroz razgovor s njim, kao i uz pomoć lokalnog katoličkog svećenika i drugih mještana, uspio je rekonstruirati Hrenov život, njegov identitet i položaj malobrojne katoličke zajednice u Srebrenici.
Predstojeća publikacija
Rezultati njegovog istraživanja bit će objavljeni u ljeto 2026. u izdanju izdavačke kuće Brill, u radu naslovljenom: "Rudi – One of 8,327 Victims", kao dio knjige Encounter as Conflict Potential?.
– Za Gazi Husrev-begovu biblioteku je iznimno važno da kroz učešće u velikim projektima kakav je RESILIENCE potvrđuje svoje naučno-istraživačke kapacitete i kompetencije, koje bitno prevazilaze bibliotečku i arhivsku građu, i dokazuju da je naša najstarija ustanova kulture pouzdan partner i centar povezivanja međunarodnih istraživača s drugim relevantnim institucijama – poručili su iz Gazi Husrev-begove biblioteke.
Original teksta dostupan je na ovom linku.
(Preporod.info)
