EU uvodi dodatne mjere zaštite privatnosti u okviru projekta digitalnog eura
Vlade Evropske unije uvele su dodatne mjere zaštite privatnosti kako bi osigurale da platne navike građana ostanu u tajnosti u okviru zakonodavnog procesa za uvođenje digitalnog eura, virtuelne ekstenzije postojećih euro novčanica i kovanica.
Vijeće Evropske unije u petak poslijepodne potvrdilo je svoj pregovarački stav o digitalnom euru, nakon što je ranije ove sedmice postignut dogovor, piše Politico.
Sada je na zastupnicima Evropskog parlamenta da se usaglase oko pravnog teksta, kako bi obje strane mogle započeti zakonodavne pregovore naredne godine.
Digitalni euro predstavlja odgovor Evropske centralne banke (ECB) na neuspjeli pokušaj kompanije Meta da pokrene vlastitu virtuelnu valutu Diem za više od tri milijarde korisnika. Nakon propasti tog projekta, kreatori politika u ECB-u predstavili su digitalni euro kao ključnu strategiju za smanjenje oslanjanja Evropske unije na američke kartične gigante Mastercard i Visa u prekograničnim plaćanjima.
Građani EU mogli bi koristiti digitalnu valutu, koju garantira centralna banka, za plaćanja širom Unije, putem plastične kartice ili aplikacije na pametnom telefonu. Međutim, širenje teorija zavjere o nadzoru u stilu “Velikog Brata” potaknulo je kreatore politika da uvedu dodatne zaštitne mehanizme, nastojeći uvjeriti javnost da digitalni euro neće služiti za praćenje potrošačkih navika građana.
– Ne možete zanemariti zabrinutost mnogih miliona građana. U Kini je eksplicitno rečeno da žele izgraditi digitalni juan kako bi povećali kontrolu nad ljudima. Mene to plaši – rekao je Fernando Navarrete, zastupnik Evropske narodne stranke koji vodi zakon kroz Evropski parlament.
Navarrete, iako skeptičan prema inicijativi, prihvatljivom smatra ideju offline verzije digitalnog eura, koja bi dodatno štitila privatnost korisnika.
– Ne kažem da će se koristiti za nadzor, ali znamo da tehnologija ima taj potencijal – dodao je.
Za razliku od njega, potrošačke organizacije pozdravljaju inicijativu, pod uvjetom da digitalni euro bude siguran, besplatan i privatan. Bankarski sektor, međutim, pokazuje znatno manje entuzijazma, posebno zbog obaveze da klijentima distribuira osnovne usluge digitalnog eura bez dodatnih naknada. Prema procjenama ECB-a, taj trošak mogao bi premašiti pet milijardi eura u periodu od četiri godine.
Originalni prijedlog Evropske komisije i predviđeni dizajn ECB-a već sprječavaju centralnu banku da povezuje digitalne euro račune s ličnim podacima građana. Ipak, to nije bilo dovoljno za pojedine države članice, posebno Belgiju i Nizozemsku, koje izražavaju zabrinutost da bi projekat mogao biti politički zloupotrijebljen.
Zbog toga je u konačnom tekstu dodatno ojačana zaštita privatnosti, uz izričitu odredbu da centralne banke “ne smiju biti u poziciji da ukidaju ove mjere segregacije tokom bilo kakve obrade podataka”.
(Preporod.info)
