Srpski dobrovoljci nakon povratka s ukrajinskog ratišta predstavljaju sigurnosni izazov za Bosnu i Hercegovinu

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine vodi više predmeta koji se odnose na učešće bh. državljana na stranim ratištima, uključujući područja Rusije i Ukrajine, potvrđeno je za BIR TV. Istovremeno, domaći i svjetski mediji upozoravaju na organizirane odlaske srpskih dobrovoljaca iz Bosne i Hercegovine na ukrajinsko ratište, gdje se bore na strani Rusije, uz procjene da njihov povratak može predstavljati ozbiljnu sigurnosnu prijetnju za Bosnu i Hercegovinu.

Dron iznad općine Modriča, dvadesetak kilometara udaljene od granice Bosne i Hercegovine s Hrvatskom, upravlja Dario Ristić. Na društvenim mrežama otvoreno se hvali vještinama upravljanja dronovima, koje je, kako navodi, usavršio na ratištu u Ukrajini, boreći se na strani ruskih snaga. Nakon teškog ranjavanja vratio se u Bosnu i Hercegovinu, gdje je uhapšen na Sarajevskom aerodromu zbog krivičnog djela pridruživanja stranim vojnim formacijama. Sud mu je odredio kućni pritvor.

– Nisam htio da dolazim u Beograd, pa u Banju Luku. Sve bi mi isto bilo. Ovako sam došao direktno u Sarajevo. Završio to što trebam. Čekat ću na slobodi suđenje, da vidim šta će biti. Ja sam odlučio da dođem, da ovo završim sa Sudom Bosne i Hercegovine i da mogu dalje živjeti kao normalan čovjek s dvojnim državljanstvom. Da, imam i rusko državljanstvo – rekao je Ristić u videozapisu objavljenom na društvenim mrežama.

Ristić je jedan od brojnih srpskih dobrovoljaca iz Bosne i Hercegovine koji odlaze na ratište u Ukrajinu kako bi podržali ruske snage. Motivacije su različite — dio njih odlazi zbog novca i mjesečne zarade od oko 2.500 eura, drugi iz ideoloških razloga, dok treći vjeruju da će im Rusija, u slučaju pobjede, uzvratiti političkom i vojnom podrškom na Balkanu.

Vrbovanje novih dobrovoljaca odvija se otvoreno na društvenim mrežama. U komunikacijskim grupama nude se iznosi i do 26.000 eura za odlazak na ratište, a među regrutima su sve češće mlađe osobe s tehničkim i tehnološkim znanjima, posebno u oblasti upravljanja dronovima i savremene ratne opreme.

Novinari Detektora infiltrirali su se u ove komunikacijske grupe i otkrili da u organizaciji odlazaka učestvuju pojedinci bliski vlastima Republike Srpske, navodi novinar Detektora Semir Mujkić.

– Kada se dođe do završne faze dogovora, vidi se da iza svega stoje ljudi s ovih prostora. Jedan od njih je Davor Savičić iz Bosne i Hercegovine, koji je nedavno imao sastanak s Miloradom Dodikom, što pokazuje da nije riječ o marginalnoj osobi. Drugi je Dejan Berić, poznati dobrovoljac iz Srbije i snajperista. Oni su u Ukrajini još od prije početka pune invazije, imaju rusko državljanstvo i otvoreno regrutuju nove borce – rekao je Mujkić.

Dodaje da se profil dobrovoljaca promijenio u odnosu na ranije godine.

– Ranije su to bili ljudi s ratnim iskustvom iz BiH, danas su to mlađi ljudi koji poznaju savremenu tehnologiju. Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste da po prvi put otvoreno govore o povratku i planovima koje žele realizovati u Bosni i Hercegovini. Za razliku od povratnika sa sirijskog i iračkog ratišta, koji su bez izuzetka procesuirani, odlazak na ukrajinsko ratište gotovo da nije sankcionisan. Jedini proces koji je vođen završio je oslobađajućom presudom. Sada ti ljudi otvoreno poručuju da će se vratiti i, uz podršku Rusije, pokušati ostvariti ciljeve poput veće samostalnosti ili potpune nezavisnosti Republike Srpske te vraćanja Kosova Srbiji – ističe Mujkić.

Na ozbiljnu sigurnosnu prijetnju upozorava i vojno-sigurnosni analitičar Centra za geopolitička istraživanja Nedžad Ahatović. Naglašava da povratnici s ukrajinskog ratišta posjeduju iskustvo savremenog ratovanja i mogu djelovati individualno ili kao organizovane poluvojne formacije.

– Sve sigurnosne institucije moraju dati jasan odgovor ko su ti ljudi, koliko ih ima i da li se prema njima primjenjuju iste mjere kao prema ostalim povratnicima sa stranih ratišta. Ako se preventivno ne djeluje, ovakve grupe mogu poslužiti za brzu eskalaciju bilo kojeg oblika sigurnosne prijetnje. U suprotnom, kasnije ćemo govoriti o nemaru i neodgovornosti – upozorava Ahatović.

Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine navode da trenutno rade na više predmeta koji se odnose na učešće bh. državljana na stranim ratištima, uključujući Rusiju i Ukrajinu. Za ovo krivično djelo predviđena je kazna zatvora od tri do pet godina. Istovremeno, ukrajinsko pravosuđe traga za dvanaest državljana Bosne i Hercegovine zbog sumnje da su, boreći se na strani ruskih snaga, počinili ratne zločine u Ukrajini.

(Emir Skenderagić/Preporod.info)