Prof. dr. Adnan Silajdžić promoviran u počasno zvanje - profesor emeritus
Univerzitet u Sarajevu obilježio je 76. godišnjicu osnivanja nizom svečanih događaja pod nazivom Svečani decembarski dani a Manifestacija obuhvata umjetničke programe, akademske okrugle stolove, promocije diplomanata, magistranata i doktoranata, kao i svečanu sjednicu Senata uz promociju profesora emeritusa.
Centralni događaj upriličen je u srijedu, 17. decembra 2025. godine, u svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu.
U okviru svečanosti dodijeljeno je i počasno zvanje profesor emeritus, koje se dodjeljuje penzionisanim redovnim profesorima za dugogodišnji izuzetan doprinos razvoju Univerziteta i međunarodnoj afirmaciji akademske djelatnosti. Ovim priznanjem promovirani su dr. sci. Rada Čahtarević (Arhitektonski fakultet), dr. sci. Adnan Silajdžić (Fakultet islamskih nauka), dr. sci. Pavo Jurišić (Katolički bogoslovni fakultet) i dr. sci. Meliha Povlakić (Pravni fakultet)
Na svečanosti u ime promoviranih profesora emeritusa opratio se prof. dr. Adnan Silajdžić, dugogodišnji nastavnik na Katedri za akaid (dogmatiku), tesavvuf i uporedne religije na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu.
Profesor Silajdžić uputio je riječi zahvale rektoru Zaimoviću kao i članovima Senata na izboru, kazavši da su uvidjeli rad kolega koji su doprinijeli razvoju Univerziteta u Sarajevu, njegovoj međunarodnoj afirmaciji, razvoju struke, znanosti, umjetnosti i kulture u najširem smislu te riječi, a samim time razvoju i promociji bosanskohercegovačkoga društva i države u odveć složenoj ideološkoj, socijalnopolitičkoj, kulturnoobrazovnoj, moralnoodgojnoj tranziciji u posljednja tri desetljeća.
– Zbog toga vam se najiskrenije zahvaljujemo na ukazanoj časti i povjerenju, drugim riječima kazano priznanju naše vjerodostojnosti, pouzdanosti i iskrenosti u dosadašnjim ali i budućim nastojanjima u plemenitoj misiji svrsishodnog obrazovanja i moralno-odgojnog oblikovanja studenata i mladih istraživača našega univerziteta – dodao je Silajdžić.
Istakao je da se priznanje dodjeljuje u vremenu ozbiljne krize društvenog i duhovnog autoriteta u današnjem svijetu lišenom brige i odgovornosti za druge, svijetu poniženoga razuma, istinske intelektualnosti, umjetnosti, dobrote, čestitosti, pravednosti, i sl.
– Umjesto da budu glavni pokretači u rasvjetljavanju i otklanjanju takve krize, odnosno u artikuliranju i usmjeravanju historijskih i društvenih tokova u skladu sa rečenim načelima univerzalne prosvjećenosti, znanost, spoznaja, mišljenje, znanje, vještine, pa, zašto ne reći i čovjekova duhovnost (religioznost), postali su služiteljima centara političke i ideološke moći koji svijet nastoje oblikovati isključivo u skladu s logikom nekontroliranoga profita, a samim time i do njegove sveopće dehumanizacije – naglasio je Silajdžić.
Dodao je da se savremeno društvo razvija na takvoj matrici koja doslovno isključuje drugoga, promovirajući vrijednosti one grupe koja kroz različite vidove vojne, političke, ekonomske i sl. dominacije sebe apsolutizira, a drugog naprosto negira.
– Apeliramo na najodgovornije osobe i institucije u visokom obrazovanju, ne samo u Kantonu Sarajevo već i na prostorima cijele naše države, da ne dopuste da se akademska zajednica razvija kao ili isključivo kao politički prostor, već okvir slobodne razmjene ideja i ikustava, kritičkoga mišljenja, koje po naravi isključuje svaku vrstu znanstvenog redukcionizma, puke strukovnosti, u korist holističkog koncepta modernog obrazovanja koji svijet i čovjeka vidi u njihovoj nepodijeljenoj cjelini, njihovoj horizontalnoj i vertikalnoj dimenziji. Pri tome, dakako, nemislimo na prvome mejstu ili samo na tradicionalnu filozofsko-teološku teoriju čovjeka koji je po svojoj naravi otvoren za transcendenciju, već i sve druge forme umjetnosti i znanja kojima čovjek postaje duhovno bogatiji i društveno produktivniji – kazao je Silajdžić.
Posebno je naglasio da je jedan od najvećih izazova savremenog institucionalnog obrazovanja, javnog i privatnog, zasigurno razumijevanje filozofije odgojnoga procesa, ili, još konkretnije, spoznaja svrhe znanstvenog i umjetničkog rada.
– Reflektujući taj problem, nužno je u fokus postaviti međusobni odnos: nauke, odgoja i koncepta istine kao izvijesnosti i razložnosti našega pojedinačnoga ali i kolektivnoga postojanja. U izvedenom smislu, kvalitet nastavno-naučnog procesa može biti procijenjen upravo na temelju uvida: u objektivno stanje razvijenosti znanosti, stepena odgojenosti nastavnika i učenika (što u najosnovnijem smislu podrazumijeva međusobne ljudske odnose), te odnošenja prema realnosti istinite izvijesnosti – istakao je Silajdžić.
Na ovaj način, naglasio je, moguće je govoriti o autentičnoj reformi obrazovanja, i to upravo kroz međusobno prožet ali obavezno i uporedan rad na unapređenju kako kvaliteta znanstvenog istraživanja, tako i odgoja pojedinca i poboljšanja odnosa između nastavnika, te između nastavnika i studenata, što je osnovna zadaća Univerziteta čiji obrazovni programi i rezultati znanstveno-istraživačkog rada bi trebali biti najvažniji resursi politickim organizacijama i institucijama vlasti u projektiranom društvenom i kulturnom razvoju našega društva u nadolazećem vremenu.
– Univerzitet u Sarajevu ima ogromne kadrovske potencijale da na prostorima Bosne i Hercegovine unaprijedi postojeće, te da artikulira nove koncepte učenosti koji trebaju proizvesti dobre, čestite, moralne odnosno odgojene ekonomiste, inžinjere, političare, umjetnike, filozofe, teologe, ljekare, itd.. Na tom putu vam stojimo na raspolaganju, u mjeri u kojoj nam to budu dopuštale naše godine i zdravlje, želeći da svojim iskustvima budemo od koristi mladim istraživačima koji tek stasavaju i koji će za kratko vrijeme biti nositelji razvoja Univerziteta i akademske zajednice u cjelini. Pred tom generacijskom, zašto ne reći, svetom misijom se ne uzmiče. Tu smo svi podjednako odgovorni: asistenti, docenti, vanredni, redovni profesori i profesori emeritusi – kazao je na kraju prof. dr. Adnan Silajdžić.
(Preporod.info)
