Deset godina Pariskog sporazuma: Svijet napreduje, ali i dalje ozbiljno zaostaje za ključnim klimatskim ciljevima

Prije deset godina gotovo sve države svijeta postigle su dogovor bez presedana da ograniče globalno zagrijavanje, ambiciozni cilj koji je Pariski sporazum učinio okosnicom globalnih klimatskih napora. Uprkos tome, sve se češće postavlja pitanje da li je svijet na pravom putu, budući da su globalne temperature u 2024. prvi put u jednoj kalendarskoj godini porasle više od 1,5°C u odnosu na predindustrijski nivo.

Dvadeset prva sjednica Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP21) u Parizu označila je prekretnicu u globalnim naporima za rješavanje klimatskih promjena kada je 195 strana, 194 države i EU, usvojilo Pariski sporazum s ciljem ograničavanja globalnog zagrijavanja.

Sporazum je postavio pravno obavezujući okvir kako bi se zagrijavanje zadržalo znatno ispod 2°C u odnosu na predindustrijski nivo, a idealno na 1,5°C. Predviđeno je da zemlje dostavljaju Nacionalno utvrđene doprinose (NDC) za smanjenje emisija, revidiraju ih svakih pet godina radi povećanja ambicija te postignu neto-nultu emisiju stakleničkih plinova u drugoj polovini stoljeća.

Osim ograničavanja emisija, sporazum osigurava klimatsko finansiranje i podršku za prilagodbu, posebno za zemlje u razvoju, te oblikuje sve kasnije međunarodne pregovore o klimi.

Prema UN-u, iako su trenutne klimatske akcije daleko ispod potrebnog nivoa da bi se postigli ciljevi Pariskog sporazuma, godine nakon njegovog stupanja na snagu pokrenule su rješenja s niskim emisijama i stvorile nova tržišta. Raste broj država, regija, gradova i kompanija koje uvode ciljeve ugljične neutralnosti, a rješenja s nultom emisijom postaju konkurentna u ekonomskim sektorima koji danas proizvode četvrtinu globalnih emisija.

Više od 150 država i hiljade kompanija danas imaju ciljeve neto-nulte emisije, nešto što je prije deset godina izgledalo gotovo nezamislivo. UN navodi da bi do 2030. rješenja s nultom emisijom mogla biti konkurentna u sektorima koji čine više od 70 posto globalnih emisija.

Posebno se ističe napredak u oblasti obnovljive energije. Prema podacima analitičkog centra Ember, obnovljivi izvori energije prvi put su u prvoj polovini 2025. nadmašili ugalj kao vodeći izvor proizvodnje električne energije u svijetu. Prodaja električnih vozila na pojedinim većim tržištima prelazi jednu petinu svih novih automobila.

Pariski sporazum doprinio je i brzom širenju sistema ranog upozoravanja na katastrofe, dok više od 90 posto država danas ima nacionalne planove adaptacije na sve teže posljedice klimatskih promjena. Godine 2022. uspostavljen je Fond za gubitke i štete kako bi se pružila finansijska pomoć državama u razvoju koje trpe velike klimatske posljedice.

Uprkos novim mehanizmima i širokom spektru klimatskih politika, stručnjaci upozoravaju da svijet ozbiljno zaostaje. Emisije i dalje rastu, države propuštaju rokove, a poduzete mjere nisu dovoljne da bi se ostvarili ciljevi ograničavanja zagrijavanja. Iako raste upotreba obnovljivih izvora energije, države se kritikuju zbog nedostatka političke volje za postupno ukidanje fosilnih goriva i zbog nedovoljnog klimatskog finansiranja.

Izvještaj “State of Climate Action 2025”, koji je objavio Systems Change Lab, otkriva da nijedan od 45 ključnih pokazatelja potrebnih za ograničavanje zagrijavanja na 1,5°C nije na pravom putu da ostvari ciljeve do 2030. Stručnjaci upozoravaju da je decenija kašnjenja dramatično suzila mogućnost postizanja cilja od 1,5°C. Prema Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama (IPCC), zadržavanje zagrijavanja na oko 1,5°C zahtijeva da globalne emisije dostignu vrhunac najkasnije do 2025. i budu smanjene za 43 posto do 2030.

Kontinuirana upotreba fosilnih goriva dodatno potiče globalno zagrijavanje, budući da ona, uprkos rastu obnovljivih izvora, ostaju dominantna. Istovremeno, klimatološki podaci ukazuju na sve teže posljedice: rekordne toplotne valove, poplave, suše, požare i ubrzano topljenje ledenjaka.

Prema evropskoj klimatskoj službi Copernicus, 2025. godina mogla bi postati druga najtoplija ikada zabilježena. Sve najtoplijih deset godina dogodilo se nakon 2015, što jasno ukazuje na ubrzavanje globalnog zagrijavanja.

Izvještaji pokazuju da je svijet, uprkos svim preprekama, u boljoj poziciji nego prije Pariskog sporazuma. Ipak, ostaje veliki jaz između ambicije i akcije, dok se klimatska kriza produbljuje i zahtijeva hitnije, odlučnije i obavezujuće mjere.

(Preporod.info)