U Mostaru promovirana prva monografija Arhiva HNK-a: Sedam decenija čuvanja baštine

U sklopu dvodnevne manifestacije obilježavanja Dana arhiva i arhivske službe u Bosni i Hercegovini, u Mostaru je jučer promovirana monografija "Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona od 1954. do 2024. godine".

Promocija je organiziranau saradnji sa Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke, a okupila je predstavnike arhivske struke iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona.

Direktor Arhiva HNK, Amir Kadribegović, istakao je kako je ovo prva monografija u sedam decenija rada ove ustanove, naglasivši da publikacija predstavlja "ličnu kartu" Arhiva i zajednički rezultat ukupno 82 arhivska radnika i saradnika koji su kroz historiju doprinijeli njegovom razvoju.

Glavni urednik ove monografije, historičar Jasmin Branković, kazao je da publikacija, osim što donosi pregled razvoja Arhiva HNK, pruža i širu sliku društvenih, kulturnih i političkih prilika u Hercegovini tokom proteklih sedam decenija.

Posebno je istakao doprinos prve upravnice Raviole Kolak i Hifzije Hasandedića, čiji je pionirski rad postavio temelje modernog arhivskog djelovanja u Mostaru.

Arhivista Sejdalija Gušić, koji se našao i ulozi promotora istaknuo je na značaj arhiva u savremenom društvu, naglasivši da arhivska građa nije samo kulturno-historijski resurs nego i ključna infrastruktura za rješavanje egzistencijalnih pitanja građana, od lične dokumentacije do pravnih procedura.

Rektorica Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru, prof. dr. Alena Huseinbegović, ocijenila je kako se radi o djelu izuzetnog značaja ne samo za arhivsku struku, nego i za akademsku i širu naučnu zajednicu.

Podsjetila je da je Arhiv HNK jedna od institucija s kojima Univerzitet tradicionalno njeguje saradnju, te da su dokumenti koji se čuvaju u Arhivu temeljni izvor historijskih, kulturnih, pravnih i društvenih istraživanja studenata i nastavnika Univerziteta.

– Ova monografija pokazuje koliko je važno imati institucije koje ne samo da čuvaju historijsku građu, nego i stvaraju uslove za naučni rad, kritičko promišljanje i razvoj novih generacija istraživača. Arhiv je dokazao da baština nije samo prošlost , već aktivan resurs našeg identiteta, obrazovanja i budućnosti – poručila je rektorica Huseinbegović 

Na kraju je istaknula da će Univerzitet "Džemal Bijedić" nastaviti jačati saradnju s Arhivom kroz zajedničke projekte, istraživanja, naučne skupove i studijske programe, te da je monografija važan korak ka daljem povezivanju naučnih i baštinskih institucija.

Monografija je prevedena i na engleski jezik, a sadrži tekstove više autora iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, i prema općem dojmu predstavlja temeljno djelo za razumijevanje razvoja arhivske djelatnosti u Hercegovini.

Tokom promocije prikazan je i kratki film o historijatu Arhiva, njegovom radu, naslijeđu i izazovima s kojima se susretao od osnivanja 1954. godine, uključujući i ključna imena prve generacije arhivskih radnika.

(Preporod.info)