U Jordanu održana konferencija o međuvjerskom dijalogu na Balkanu
Prijemom i svečanom večerom, čiji domaćin je bio jordanski kralj Abdullah II, u ponedjeljak, 8. decembra, započela je dvodnevna konferencija o međuvjerskom dijalogu na Balkanu u sklopu Akaba procesa, koji ove godine obilježeva desetu godišnjicu djelovanja.
Ovogodišnja država partnerica je Republika Albanija.
Na konferenciji su učestvovali predstavnici Islamske zajednice, predsjednici mešihata Slovenije i Hrvatske, muftije Nevzet Porić i Aziz Hasanović, banjalučki muftija Ismail Smajlović koji je na konferenciji učestvovao u ime reisul-uleme i reisu-l-ulema od 1993. do 2012. godine Mustafa Cerić.
Muftija Nevzet Porić u svom referatu naglasio je potrebu za inkluzivnim dijalogom koji će suzbiti govor mržnje, zaštititi vjerske manjine, suzbijati dezinformacije i graditi otpornije zajednice kroz obrazovanje i jačanje kapaciteta vjerskih institucija.
Cilj ovakvih okupljanja je potaknuti trajne mehanizme suradnje, oblikovati zajedničke narative protiv netrpeljivosti i ponuditi praktične preporuke za lokalne zajednice, uz poštivanje principa transparentnosti, odgovornosti i solidarnosti. Različitost ljudskih uvjerenja volja je i htjenje Uzvišenog Allaha, dž.š.
– Razilaženja sama po sebi nisu dobra, ali Bog je htio da ona postoje među ljudima i zato je ljude i stvorio – kazao je.
Muftija Aziz Hasanović upozorio je na činjenicu da je potrebno u ovim prilikama graditi narativ na istini o genocidu iz prošlosti pa je tako podsjetio da je rođen u Srebrenici i da je izgubio veliki broj članova iz svoje porodice u genocidu u Srebrenici.
– To je polazna tačka svakog razgovora o međusoboj suradnji i međuvjerskom dijalogu na Balkanu – zaključio je.
Reisul-ulema od 1993. do 2012. godine Mustafa Cerić također je upozorio na prošlost i moralno iskustvo kao i na moralni kompas koje imaju i moraju imati vjerske institucije.
Zahvalio je kralju Abdullahu II što je dao zemlju za izgradnju crkve Srpskoj pravoslavnoj crkvi uz napomenu da očekuje da će Srpska pravoslavna crkva na čelu s patrijarhom, koji je, također, učestvovao na konferenciji, pomoći da Islamska zajednica u Srbiji riješi problem i izgradi džamiju u Beogradu.
Svrha međuvjerskog dijaloga u okviru Akaba procesa jeste jačanje povjerenja, međusobnog razumijevanja i saradnje među religija na Balkanu i u regiji, te promicanje mira i suživota među narodima.
Kraljevina Jordan djeluje kao strateški partner i domaćin u međuvjerskom dijalogu sa velikim iskustvom suradnje među različitim religijama. Na kraju je poslan poziv na zajedničko djelovanje, oprost, odgovornost, transparentnost i solidarnost među vjerskim zajednicama u cilju izgradnje inkluzivnog društva.
Usvojena je i zajednička deklaracija koja glasi:
"Ovaj susret je historijska prilika za nas da se okupimo sa dubokim poštovanjem i bratskom ljubavlju prema našim vjerskim zajednicama i narodima. Povezuje nas zajednička historija više od pet hiljada godina. Ta historija je puna dragocjenih plodova širenja i razmjene religijskih i kulturnih dobara. Ta historija je bila i bit će ispunjena blagoslovima i dostignućima nauke, umjetnosti i kulture, i često je obogaćivala život svakoga. Ipak, ta ista historija često je bila i priča o bolu i patnjama i o mnogim događajima koji su ostavili trajne rane. Dok slavimo raznolikost naših zajednica i njihove doprinose svijetu, ne smijemo zaboraviti patnje i zločine počinjene u ime religije ili pripadnosti, niti postupke koji su doveli do razaranja i dehumanizacije. Iz tih iskustava proistekli su zakonodavni okviri, ali i duboke moralne odgovornosti. Pogledajmo unazad prema Svevišnjem i molimo za duhovno obnavljanje, dok tražimo Božiju milost i oprost za sve pogreške i zla koja su počinjena u prošlosti — bilo od pojedinaca, zajednica ili država. Neka nam opraštanje bude put naprijed, a istovremeno nastojimo prihvatiti istinsko kajanje, izražavanje poštovanja i pomirenje, dopuštajući žrtvama da iznesu svoju bol i traže izvinjenje. U tom duhu, mi prihvatamo potrebu da se prizna i popravi šteta nanesena tokom određenih perioda prošlosti.
Opraštamo i tražimo oprost.
Uočavajući nove znakove našeg zajedničkog života, svjesni smo činjenice da su potrebe i odgovornosti našeg regiona često zajedničke. Iskreno se nadamo da će u budućnosti međusobna saradnja i razumijevanje omogućiti da služimo javnom dobru kroz pružanje odgovarajućih vjerskih, socijalnih i obrazovnih usluga, za dobro svih naših zajednica, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost. Protivimo se svakoj marginalizaciji, diskriminaciji, govoru mržnje i nasilju. Zagovaramo jednakost pred zakonom i dostojanstvo za sve. Smatramo da religijske institucije i vjerski vođe imaju moralnu odgovornost da promiču mir i dijalog, da štite ranjive i da rade na izgradnji otpornijih i pravednijih društava. Pozivamo na odgovornost one koji vode i na transparentnost u upravljanju javnim dobrima. Pozivamo i na solidarnost među svima, onima koji vjeruju i koji ne vjeruju, kako bismo zajedno odgovorili na društvene i ekonomske izazove koji pogađaju naše narode.
Neka naš zajednički napor bude usmjeren ka izgradnji istinskog povjerenja, prema suživotu i međusobnom prihvatanju, kulturnoj i vjerskoj solidarnosti, učinkovitoj svakodnevnoj saradnji i zajedničkom otkrivanju vrijednosti naše vjere.
Tražimo Božiji blagoslov za naše narode i vjerske zajednice. Molimo Svevišnjeg za dar mira za sve nas."
(Preporod.info)
