Može li Evropa da izvrši pritisak na Kinu da pomogne u okončanju rata Rusije u Ukrajini?

Francuski predsjednik Emmanuel Macron završio je posjetu Kini, tokom koje je od Pekinga tražio da izvrši pritisak na Rusiju kako bi pristala na prekid vatre s Ukrajinom, u trenutku intenzivnih diplomatskih aktivnosti oko američkog prijedloga za okončanje rata.

Analitičari i evropski zvaničnici koji su govorili za RSE sumnjaju da će Peking udovoljiti Macronovim pozivima kineskom predsjedniku Si Đinpingu da utiče na Vladimira Putina i da ga podstakne da odustane od maksimalističkih zahtjeva u skoro četverogodišnjem ratu.

Iako je posjeta bila ispunjena simbolikom i fokusirana na trgovinske mogućnosti, imala je vrlo malo opipljivih rezultata. Stručnjaci ističu da je mala vjerovatnoća da će Kina umanjiti podršku koju pruža Rusiji od početka sukoba, te da Si nema mnogo razloga da troši svoj politički uticaj na plan koji je ruski predsjednik faktički odbacio.

Prvobitni američki mirovni prijedlog sa 28 tačaka bio je široko ocijenjen kao povoljan za Moskvu, a iako je naknadno revidiran kako bi se uzele u obzir primjedbe Kijeva, skeptici smatraju da je malo prostora da se Kina uključi u njegovu promociju.

– Ne mislim da postoji ikakav podsticaj da Peking interveniše i pokuša da okonča rat – rekao je za RSE Klaus Sung iz berlinskog tink-tenka MERICS, naglašavajući da Evropi Kina ne pridaje težinu kao Rusiji.

Tokom susreta sa Sijem 4. decembra u Pekingu, nakon ceremonijalne dobrodošlice, Macron je upozorio na pritiske koje rat u Ukrajini donosi međunarodnom političkom poretku i naglasio potrebu za trajnim mirom.

– Suočavamo se s rizikom dezintegracije međunarodnog poretka koji je decenijama donosio mir svijetu i u tom kontekstu dijalog između Kine i Francuske važniji je nego ikad – rekao je Macron.

Pozvao je Peking da se pridruži evropskim naporima kako bi se postigao makar prekid vatre u vidu moratorija na napade na kritičnu infrastrukturu. Si nije direktno odgovorio na taj poziv, ali je poručio da Kina podržava napore koji vode ka miru i da je potreban sporazum prihvatljiv za sve strane.

Kina i dalje izbjegava da rusku agresiju nazove ratom, a svoj stav definiše kao neutralan, uprkos kontinuiranim pozivima evropskih zvaničnika da obuzda Moskvu.

– Kina može nanijeti veoma ozbiljnu ekonomsku štetu EU – rekao je za RSE Jurij Poita iz kijevskog Centra za studije vojske, konverzije i razoružanja. Dodao je da su Macronovi pozivi Pekingu uglavnom simbolični i da u Evropi malo ko vjeruje da će Kina promijeniti kurs.

Ekonomski motivi posjete

Makronova posjeta imala je i jasan ekonomski cilj, što je potvrđeno završnim programom u petak, kada je uz Sija razgledao jugozapadni grad Čengdu. Prije posjete, francuski zvaničnici objavili su podatke o velikom trgovinskom disbalansu s Kinom: francuski deficit iznosi 47 milijardi eura, dvostruko više nego prije deset godina.

U delegaciji je bilo 35 direktora velikih francuskih kompanija, a Pariz je najavio da je cilj posjete „rebalans trgovinskih tokova“. Ipak, sastanak u Pekingu donio je samo 12 sporazuma o saradnji, bez preciziranih finansijskih vrijednosti. Oblasti obuhvataju starenje stanovništva, nuklearnu energiju i zaštitu pandi.

EU je prošle godine imala trgovinski deficit s Kinom veći od 300 milijardi eura, što dodatno komplikuje evropski manevarski prostor.

Ne očekuje se realizacija kineske narudžbe 500 aviona Airbus, jer bi to oslabilo poziciju Pekinga u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje insistiraju na kupovini Boeingovih aviona. Si se nije obavezao ni na popuštanja prema francuskim proizvođačima konjaka i svinjetine, svjestan da bi time oslabio svoj položaj u pregovorima s Briselom oko carina na kineska električna vozila.

Uprkos ograničenjima, Sung smatra da Macron ima „očigledan podsticaj“ da nastavi dijalog s Kinom jer zvaničnici administracije Donalda Trumpa sve više usmjeravaju američku pažnju na zapadnu hemisferu.

Kinesko-rusko partnerstvo kao „prijateljstvo iz računa“

Kina ostaje ključno tržište za evropski izvoz – od avijacije do industrijskih hemikalija – kao i glavni dobavljač sirovina i rijetkih elemenata, što je čini nezamjenjivom u evropskim strateškim lancima snabdijevanja.

Peking, uprkos deklarativnoj neutralnosti, nastavlja produbljivati veze s Moskvom. Kijev i zapadni saveznici tvrde da Kina Rusiji isporučuje robu dvostruke namjene koja se može koristiti u ratu, dok je takođe najveći kupac ruske nafte.

Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna, koji je posjetio Peking početkom novembra, rekao je da dijalog s Kinom i dalje ima svrhu, čak i ako Peking omogućava rusku ratnu sposobnost. Istakao je da Evropa mora iskoristiti ekonomsku polugu koju ima, iako nije jasno kako to učiniti.

Kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji nedavno je posjetio Moskvu, gdje se susreo sa Sergejem Lavrovom i u isto vrijeme nakratko pozdravio američke posrednike koji su razgovarali o mogućnostima okončanja rata. Vrijeme posjete poklopilo se s novim američkim diplomatskim naporima.

– To je prijateljstvo iz računa – rekla je za RSE Natalija Butirska iz kijevskog Centra nova Evropa. – Kina nema interes da se Rusija vrati u zapadni tabor. Potrebni su joj ruski resursi i njena uloga u suprotstavljanju Zapadu.

Nikola Tenzer, bivši francuski zvaničnik i viši saradnik Centra za analizu evropske politike, ocijenio je da Kina koristi Rusiju kao sredstvo za fragmentaciju Zapada.

– Si svakako želi da preuredi međunarodni poredak – rekao je Tenzer. – Plaši se demokratske zaraze, kao i svi autoritarni lideri, i zato podržava Putina.

Dodao je da Kina želi zadržati snažne ekonomske veze s Evropom kako bi se zaštitila od mogućih sankcija u slučaju eskalacije oko Tajvana, koji Peking smatra svojom teritorijom.

Peking je tokom Macronove posjete tražio podršku Francuske u vezi s Tajvanom, u vrijeme kada rastu tenzije s Japanom. Japanska premijerka Sanae Takaiči nedavno je upozorila da bi sukob oko Tajvana mogao predstavljati egzistencijalni izazov za Tokio.

Macron o Tajvanu nije govorio javno, ali evropski zvaničnici pažljivo prate situaciju, svjesni da produženje rata u Ukrajini može oslabiti i Rusiju i Zapad, te usmjeriti pažnju dalje od Indo-Pacifika.

– Kina razvija svoje vojne kapacitete daleko iznad potreba za samoodbranom. Pitanje je, naravno, zašto – izjavila je za RSE latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braze tokom sastanka ministara NATO-a u Briselu 3. decembra. Jasno vidimo da Kina omogućava ruski rat u Ukrajini. Važno je u otvorenom dijalogu predstaviti ove izazove. Rusija nije Kina, Kina nije Rusija – rekla je Braze.

(Preporod.info)