Tuzla: Održan kolokvij "Šejh hafiz Salih ef. Suljić (155 godina od rođenja) i hafiz Sulejman ef. Damadžić (140 godina od rođenja)"

U organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, u utorak 2. decembra 2025. godine, u Centru za mlade Tuzla, održan je kolokvij pod nazivom "Šejh hafiz Salih ef. Suljić (155 godina od rođenja) i hafiz Sulejman ef. Damadžić (140 godina od rođenja)".

Na ovom skupu o životu, djelu i naslijeđu dvojice istaknutih alima govorili su dr. Sead Seljubac, dr. Edin Dedić i Emir Šečić, dok je program moderirao mr. Elmedin Avdibašić.

Muftija tuzlanski dr. Vahid ef. Fazlović je u svom obraćanju istakao važnost uloge izlagača, naglašavajući da su svoj zadatak obavili izuzetno uspješno. Podsjetio je da je fokus kolokvija bio na dvojici znamenitih imama i hafiza, ljudima velike učenosti.

– Ovdje smo se koncentrirali na dvojicu naših imama, hafiza, učenih ljudi. Jedan od njih je bio i šejh bosanski, i slični su i različiti. Hafizi su, njihova je postojana veza sa džamijom, sa misijom u našoj Islamskoj zajednici, ali su i različiti. Prvi naš poštovani šejh nije puno cirkulirao po institucijama, bio je čovjek u narodu, putovao, izuzetno poštovan, a opet ovaj naš drugi hafiz je bio više angažiran, službeno, institucionalno, pratili smo to i u Islamskoj zajednici, pa i u ovim određenim krugovima sve do politike i predstavljanja našeg naroda u skupštinama. I jedno i drugo je vrijedno, zato je važno da smo večeras uravnoteženo govorili i slušali o ovoj našoj dvojici velikana – kazao je muftija Fazlović.

Komentirajući širi smisao ovakvih skupova i sjećanja na uvažene alime, muftija je naglasio da su važna naša djela, naše manifestacije, ali ta naša djela moraju ponići u bogatstvu naših srca i duša.

– Sve što mislimo, mora proći putanjom koja vodi do naše duše i srca, jer Allah, dž.š., gleda u naša srca, u naše duše. Ako djela poniknu iz naših duša, sebebom našeg imana, onda će ta djela trajno ostati vrijedna – naglasio je muftija Fazlović.

Muftija Fazlović je podsjetio i na trajnost njihovog utjecaja, ističući da su, iako je prošlo više od stoljeća od njihovog rođenja, uspomene na njih i dalje žive.

O liku i djelu šejha hafiza Salih-ef. Suljića govorio je dr. Edin Dedić, koji je u svom izlaganju predstavio osnovne crte njegovog duhovnog puta i posvećenosti radu s ljudima.

– O njegovom životu, naročito u ranoj fazi nema puno pisanih tragova i dokumenata, i autori koji su pisali o njemu se oslanjaju na usmena predanja. Hafiz Salih-ef. Suljić rođen je 1870. godine u Kugama kod Srebrenika. Nakon osnovnog obrazovanja koje je stekao u rodnom mjestu upisuje se u Svirac medresu u Gradačcu u kojoj završava hifz i stiče titulu hafiza. Nakon završetka školovanja, prvo zaposlenje nalazi u Varešu – kazao je dr. Dedić

Od 1904. godine stalno živi u Tuzli. Sve do svoje smrti je imam Kjesuđe Osman-bega (Brđanske) džamije u Tuzli.

– U periodu neposredno prije Prvog svjetskog rata, u dobi od četrdesetak godina, hafiz Suljić već pokazuje svoju izvanrednu duhovnu veličinu i pronicljivost. Tada je javno govorio kako nije dobro što austro-ugarski prijestolonasljednik dolazi u Bosnu, što će kasniji događaji i potvrditi. Pored odlazaka na hadž, mnogo je putovao po cijeloj Bosni i Hercegovini. Često je putovao po Krajini, a svake je godine išao na Ajvatovicu. U okolini Tuzle je često učio kišne dove. Nosio je poširoko crno džube i bijelu ahmediju – istakao je dr. Dedić.

Umro je u 75. godini života 1945. godine, a prema oporuci, ukopan je na svojoj njivi (bašči) ispod Breze, gdje se i sada nalaze njegovi kameni nišani.

Hafiz Sulejman-ef. Damadžić je rođen, prema Hifziji Suljkiću, 1878. godine, a prema Refiku Hadžimehanoviću oko 1885. godine, u Tuzli, u mahali Mejdan.

– Damadžić je završio Behram-begovu medresu. Hifz je učio pred svojim ocem hafizom Muhamed-ef., a polagao ga je pred Šahbaz-ef. Husićem. Gotovo cijeli svoj radni vijek hafiz Damadžić je proveo u Tuzli. U Mejdanskoj džamiji, hafiz Damadžić je ostao sve do 1931. godine, a na imamskoj dužnosti u Jalskoj džamiji će ostati sve do 1945. godine – kazao je dr. Sead Seljubac koji je prisutne upoznao sa životom hafiza Sulejman-ef. Damadžića.

Bio je uključen u različite vrste aktivnosti u Islamskoj i široj društvenoj zajednici, član Mjesnog odbora Narodne uzdanice od 1933. godine, član Upravnog odbora Udruženja muallima sa teritorija Ulema-medžlisa u Sarajevu.

– Tri godine kasnije, na osnovu izbora na glavnoj skupštini nova uprava se konstituisala, a jedan od članova bez funkcije je bio i hafiz Damadžić. Redovno je učio mukabelu u tuzlanskim džamijama. Penzionisan je 1952. godine – naglasio je dr. Seljubac.

O potrazi za dokumentima koji govore o životu hafiza Salih- ef. Suljića, ali i o testamentu (oporuci) hafiza Sulejman-ef. Damadžića govorio je Emir Šečić.

– Hafiz Damadžić je 1914. godine, kada je nastala ova vasijetnama, uradio formular, obrazac za izradu testamenta. U to su vrijeme bile različite forme testamenata, a onda je hafiz Damadžić uradio obrazac kako jedan testament treba da izgleda. Tada je hafiz imao 27 godina. Veoma neobično da neko tako mlad radi oporuku, uglavnom to ljudi rade kad osjete da im se bliži kraj na dunjaluku, ali pretpostavka je da, kada je hafiz uradio ovaj obrazac da je želio svojim primjerom da pokaže ostalima. Iskoristio je priliku i popunio taj obrazac i uradio testament. Štampan je i popunjavan arebicom. Obrazac i testament obiluje turcizmima i arabizmima – kazao je Šečić.

(A.D./Preporod.info)