Tahirović uoči otvaranja spomenika "Cvijet Srebrenice": Došlo je vrijeme da se činjenice i zločini prihvate

U samom sjedištu UN-a danas će biti svečano, ali i skromno, otvoren spomenik "Cvijet Srebrenice", cvijet koji je postao simbol stradanja bošnjačkog naroda u Podrinju. Njegovo otvaranje predstavlja i konkretnu primjenu Rezolucije o Srebrenici, usvojene u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

O tome kako je nastala sama ideja o Rezoluciji i cvijetu ispred zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku za "Slobodnu Bosnu" je govorio Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida. 

– Prije više od 13 godina dva udruženja, Udruženje pokret majki enklava Srebrenice i Žepe i Udruženje žrtava i svjedoka genocida pokrenula su zajednički projekat pod nazivom: "STOP - negiranju genocida i holokausta", kroz taj projekat ostvareni su ogromini rezultati ova dva udruženja. Ideja o rezoluciji u Generalnoj skupštini UN-a nastala je 15. januara 2019. godine u Ljubljani na obilježavanju godišnjice rezolucije usvojene u Parlamentu EU – kaže Tahirović.

Zahtjev za njeno usvajanje zvanično je predstavljen generalnom sekretaru UN-a, gospodinu Gutteresu u martu 2019. godine i od devet zahtjeva, koje je tada Munira Subašić predstavila generalnom sekretaru, jedan je i "Cvijet Srebrenice".

Nakon usvajanja Rezolucije, stvoreni su zakonski preduslovi za njegovo postavljanje.

– "Cvijet Srebrenice" u parku UN-a bit će podsjetnik svima koji dolaze u zgradu UN-a, dakle, oni koji rade, oni koji odlučuju, posjećuju a to su milioni ljudi koji godišnje dolaze u zgradu, podsjetnik da zlo nije poraženo ali da jeste prepoznato u pojedincima u grupama pojedinaca koji su zlo činili drugom samo iz razloga što se drugačije zove – kaže Tahirović.

Dodao je kako ovo predstavlja "kraj jednog projekta koji je pokazao da možemo, znamo i uspijevamo kada djelujemo jedinstveno, organizovano sa istinom, hrabro i dostojanstveno".

Ocijenio je kako se do njegove realizacije došlo zajedničkim snagama.

– Naša politika i naša dijaspora i mi iz nevladinog sektora, a posebno majke Srebrenice na čelu s Munirom Subašić i Kadom Hotić, došli smo do ovog cilja. Nadam se da će i oni u BiH i u Srbiji konačno shvatiti da su činjenice neumoljive, da su zločini počinjeni i da je došlo vrijeme da se te činjenice i ti zločini prihvate, ne kao odgovornost naroda, već kao svijest naroda – zaključio je on.

Autor ovog djela koje će ispred krovne svjetske organizacije ostati trajna poruka na ono što se te 1995. godine desilo u Bosni i Hercegovini je priznati umjetnik Adin Hebib.