Lokacija džamije u Logu pod Mangartom službeno upisana u Registar kulturne baštine Republike Slovenije

Džamija u Logu pod Mangartom, prva namjenski izgrađena džamija na području današnje Slovenije, podignuta je 1917. godine, u najtežim danima Soškoga fronta.

Nastala je kao priznanje izuzetnoj borbenosti i kao olakšanje vjerskih potreba bošnjačkih vojnika austrougarske vojske. Njena pojava u alpskom okruženju bila je jedinstvena: drvena građevina s munarom, okružena kamenim zidom, smještena među vrhovima i dolinama, i danas nas, iako je poznajemo samo s nekoliko arhivskih fotografija, nadahnjuje.

Iako je nakon rata porušena odnosno srušena (oko 1921. godine), džamija ostaje u našem kolektivnom sjećanju kao simbol prisutnosti i žrtve bošnjačkih vojnika na slovenačkom tlu.

Časopis Slovenec je 1917. godine čak najavio njeno otvaranje i dolazak najviših vjerskih predstavnika, što dodatno potvrđuje njen status prve službeno priznate islamske sakralne građevine na području današnje Slovenije.

Zato se u Islamskoj zajednici u Republici Sloveniji godina 1917. razumijeva kao prekretnicu, ne samo vojnu, nego i duhovnu i institucionalnu, jer je tada započelo prvo vidljivo, organizirano djelovanje islamske zajednice na ovim prostorima, koje se danas nastavlja kroz Islamsku zajednicu u Republici Sloveniji.

Islamska zajednica već dugi niz godina predano brine da ovo nasljeđe ne potone u zaborav. Upravo je Log pod Mangartom postao simbol te odgovornosti; od postavljanja nišana na vojnom groblju do svake godine održavanih svečanostima i učenjem Ja-Sina u čast vojnicima koji su pali na Soškom frontu.

Arheološka istraživanja potvrdila stoljetnu pripovijest

Ove godine je priča o džamiji u Logu pod Mangartom dobila sasvim novo poglavlje.

Islamska zajednica u Republici Sloveniji naručila je arheološko istraživanje lokacije džamije, koje je izvela firma Avgusta d. o. o. pod vodstvom arheologa dr. Uroša Košira. Radi se o ozbiljnom, stručnom i odgovornom procesu koji je pokazao efikasnu saradnju vjerske zajednice i nauke u interesu zaštite kulturne baštine.

U protekloj godini arheolozi su na približno 150 kvadratnih metara otkrili dobro očuvane kamene temelje džamije, temelje mihraba i druge elemente nekadašnje građevine. To nisu samo arheološki ostaci, nego fizički dokazi da je džamija zaista bila tu, tačno na mjestu na kojem smo je poznavali kroz arhiv.

Prezentacija rezultata: od konteksta do zanimljivih otkrića

Na događaju u maloj dvorani MKC Ljubljana, u četvrtak, 13. novembra 2025. godine, po prvi put su široj javnosti predstavljeni rezultati arheološkog istraživanja. Moderator Haris Muratagić najprije je predstavio pozadinu istraživanja i njegov značaj, čime je postavio jasne temelje za razumijevanje same prezentacije.

Dr. Uroš Košir je izuzetno slikovitom, precizno dokumentovanom i povijesno utemeljenom prezentacijom slušaoce proveo kroz širi kontekst događanja na Soškom frontu, ulogu muslimanskih vojnika i specifičnosti same lokacije.

Tek potom je prešao na srž arheoloških rezultata koji su otkrili nešto potpuno novo.

Prema standardima arheološkog terenskog rada, između 30. septembra i 16. oktobra 2024. godine, provedena su arheološka iskopavanja i ručno kopanje probnih rovova. Iskopano područje, veliko 11 × 13 metara, podijeljeno u četiri kvadranta, spuštalo se do dubine od 0,9 metara. Temelji su bili izuzetno dobro očuvani, ponajviše zato što se lokacija danas nalazi na privatnom zemljištu na kojem u posljednjih sto godina nije bilo nikakvih poljoprivrednih ni šumarskih zahvata koji bi ih mogli uništiti. Nakon završetka iskopavanja prostor je zaštićen geotekstilom, potom zasut i vraćen u prvobitno stanje, kako struka i zahtijeva.

Tokom istraživanja pronađeno je oko 1900 različitih nalaza: metalni predmeti, fragmenti stakla, životinjske kosti, drveni ostaci i dijelovi građevinskog materijala. Među zanimljivim otkrićima je potvrda da su džamijski prozori bili ostakljeni, što se na arhivskim fotografijama ne vidi. Ariš (macesen) koji je korišten za stubove u mihrabu otkriva zanimljivu paralelu s današnjom ljubljanskom džamijom, gdje je također korišten macesen. Dio nađenih predmeta posjetioci su mogli vidjeti izložene u vitrinama.

Na kraju arheološke prezentacije prisutnim se obratio muftija mr. Nevzet Porić, koji je zahvalio firmi Avgusta d. o. o. za izuzetno stručno obavljen posao i dr. Urošu Koširju za detaljnu i zanimljivu prezentaciju.

U govoru je naglasio velike napore koje Islamska zajednica u Republici Sloveniji ulaže u očuvanje sjećanja na džamiju u Logu pod Mangartom.

Ovom prilikom muftija je službeno objavio da je na osnovu arheološke analize i potvrđenih ostataka lokacija džamije u Logu pod Mangartom upisana u Registar nepokretne kulturne baštine Republike Slovenije kao spomenički objekat i mjesto.

To znači službeno priznanje džamije kao dijela slovenske kulturne baštine, a istovremeno osigurava zaštitu lokacije i njeno trajno očuvanje. Time je potvrđena i povijesna prisutnost muslimanske zajednice na području Slovenije, a ujedno se jača razumijevanje da je islam u Sloveniji dio zajedničke povijesti, a ne samo savremenosti.

Arheološko istraživanje i upis lokacije u Registar nepokretne kulturne baštine predstavljaju važnu prekretnicu, ali i temelj za buduće generacije koje će možda pristupiti novim načinima očuvanja sjećanja. Loška dolina čuva dva sakralna objekta iz vremena Prvog svjetskog rata, pa bi džamija mogla popuniti važnu nedostajuću vezu u toj priči.

Islamska zajednica u Sloveniji zahvalila je svim pojedincima, članovima Islamske zajednice, firmi Avgusta d. o. o., te Zavodu za zaštitu kulturne baštine OE Nova Gorica, koji su svojim radom i podrškom značajno doprinijeli ovom zajedničkom uspjehu.

(Preporod.info)