Muftija Dedović u banjalučkoj Ferhadiji: Istrajnost, sabur i međusobno povjerenje temelj opstanka muslimana

Muftija mostarski dr. Salem-ef. Dedović danas je bio hatib u Ferhat-pašinoj džamiji u Banjoj Luci, gdje je prisutnim vjernicima govorio o tome da se stabilnost zajednice gradi na edebu, strpljenju i umjerenosti, jer red i poredak u svakodnevnom djelovanju odražavaju stvarne vrijednosti vjere.

Naglasio je da su sabur, dostojanstvo i međusobno poticanje na dobro temelj opstanka muslimana kroz povijest, posebno u trenucima velikih kušnji i iskušenja.

Pozvao je vjernike da jačaju povjerenje i podršku unutar zajednice, da se ukrašavaju znanjem i moralnim vrlinama te da ostanu na "srednjem putu", koji jedini vodi uspjehu i Božijoj pomoći.

– Svevišnjem Allahu zahvaljujem na blagodati da Vam danas ovdje u čuvenoj Ferhat-pašinoj džamiji u Banja Luci kazujem hutbu, a to dolazi na poziv cijenjenog muftije banjalučkog Ismail-ef. Smajlovića koji je sa svojim saradnicima domaćin delegaciji Muftijstva mostarskog u okviru radne posjete medžlisima i ustanovama Banjalučkog muftijstva – kazao je muftija Dedović.

On predvodi delegaciju, čiji će ostali članovi danas biti hatibi u džematu Vrabanja u Banjoj Luci, Gradskoj džamiji u Prnjavoru, Gradskoj džamiji u Ključu, džematu Varoš u Kotor Varoši i Tekijskoj džamiji u Bosanskoj Gradišci. 

Muftija Dedović je u hutbi podsjetio da su u islamu međuljudsko razumijevanje i lijepi maniri u ophođenju, odnosno edeb, izuzetno važni faktori, od kojih puno toga zavisi.

– Oni su mizan (vaga). Njima se osigurava red, harmonija i poredak. Kada se oni naruše, poremeti se i red u vjeri. Posljedice budu teške i zahtijevaju napor da se saniraju. To nas vraća unatrag i oduzima dragocjeno vrijeme i energiju koja se mogla iskoristiti da idemo naprijed. Vjera traži da se neprestano nešto poduzima, da ne stojimo u mjestu, jer bereket je u kretanju. "Naša vjera, širokogrudna je to vjera, u njoj je toliko mogućnosti koliko je i ljudskih potreba. Vjeru ne treba činiti teškom i složenom. Ona to po ničemu nije." U njenom prakticiranju niti treba biti pretjerivanja (guluww), a niti zanemarivanja (ihmal). Ona je vjera vesatijje (sredine i umjerenosti). Naš džamijski saff (red i poredak) valja nam uspostavljati u svim aktivnostima izvan džamije. Propisan nam je namaz kao duhovni obrok, efikasan lijek i korisno sredstvo koje nas praktično poučava kako da uvijek težimo uspostavi reda i poretka u životu i u radu. Allah, dž.š. usmjerio nas je da u tome budemo istrajni – kazao je muftija Dedović, te citirao kur'anski ajet u kojem Bog poziva na traženje pomoći u strpljivosti i namazu.

Poručio je kako je sabur potreban vjernicima, te kako je to vrlina na kojoj je sazdan uspjeh.

– Bez sabura nema uspjeha. Nigdje. Danas se traže i hoće instant uspjesi. Živimo u vremenu u kojem se traži i očekuje sve, sad i odmah. Nema sagledavanja konteksta, procjene stanja, mudrosti u stavu, nastupu, istupu. Gospodar nas savjetuje da snagu pronalazimo u saburu, da puna posvećenost onome o čemu odlučujemo i za što smo odgovorni bude naša vrlina, da širokogrudnost razvijamo u duši i na tome gradimo odnose s ljudima. Braćo, budemo li tako radili, bit će nam svima lakše i ugodnije. Osjetit ćemo olakšanje, a otkloniti tegobu. A pozvani smo da otklanjamo tegobe ljudima, da ih tješimo, da im olakšavamo, a ne otežavamo, da ih razveseljavamo i pridobijamo, a nikako da im oduzimamo nadu i vjeru – pojasnio je muftija mostarski.

Podsjetio je na kur'anski ajet "Drži se praštanja, promiči ono što svi kao dobro priznaju i kloni se neznalica", te na preporuku jednog alima da "Musliman treba da izraste iz sjemenke islama u uspravno stablo, čvrstog korijena i plodonosne krošnje, makar morao rasti i kroz naslage soli. Mora ostati ispravan, uspravan i aktivan koliko god uvjeti bili teški".

 – A ti uvjeti na ovim prostorima nikada nisu bili lahki i jednostavni. Od ovdašnjeg muslimana se tražila posvećenost, požrtvovanost i istrajnost da sačuva svoju vjeru, ime i zemlju. I činio je to naš musliman, i opstajao, i oživljavale se ustanove vjere i kulture. Tako je to bilo i na području Banjalučkog muftijstva kao što je bilo i na cijelom prostoru Muftijstva mostarskog. Ne treba ići u daleku islamsku povijest da bi se našli svijetli primjeri istrajnosti u vjeri, oni su tu oko nas; u našim šehitlucima, turbetima, u još uvijek neotkrivenim i neiščitanim arhivskim izvorima – kazao je muftija Dedović.

Nevolje i kušnje su dio životnog puta vjerničkog, poručio je, te istakao kako ih vjernik podnosi strpljivo i s vjerničkim dostojanstvom.

– Nikada ne smijemo dozvoliti da izgubimo dostojanstvo, jer ako se to desi, gubitak je očit. U životu ne teku uvijek "med i mlijeko". U nedavnoj prošlosti bili smo iskušani velikim nevoljama: strahom, glađu, neimaštinom, gubljenjem života, uništenjem svih naših dobara, razaranjem i urbicidom nad cjelokupnim našim kulturnim i vjerskim naslijeđem, kako ovdje u Banjoj Luci, tako i širom domovine BiH. Strpljivo i uz veliki napor, naš narod se odupro tom zlu i opstao je. Činio je to nadahnut vjerom i iskrenim osjećajem ljubavi i vjernosti prema svojoj domovini, vjeri, jeziku i kulturi. Na tom putu ispoljio je najljepše oblike vjerničkih vrlina, a to su istrajavanje, strpljivost i strah od Allaha – kazao je.

Prema njegovim riječima, čovjek je dužan da istrajava na svim poljima životnog puta, sve dok je u njemu umne i fizičke sposobnosti.

– Ne smijemo malaksavati i posustajati, istrajnost je jedna od najljepših vjerničkih osobina. Hrabrimo jedni druge, budimo oslonac jedni drugima, jačajmo međusobno povjerenje, čujmo za probleme i potrebe naše braće, sugrađana i komšija. Treba nam snage, nade i volje. Islam nas uči da vjerom u Boga, činjenjem dobrih djela, te međusobnim poticanjem na Istinu, Dobro i strpljenje nikada ne možemo biti na gubitku – akcentirao je muftija Dedović.

Podsjetio je na hadis Muhammeda, a.s., o načinu izgradnje međuljudskih odnosa u džematu, navodeći: "Pravovjerni (muʼmini) su poput jedne zgrade čiji se dijelovi međusobno povezuju", te je ilustrirao riječima i djelom, splevši prste jedne ruke s drugom, pokazujući prisutnima kako to treba izgledati.

Također, citirao je i velikog islamskog autoriteta Ebu Hamida Muhammeda el-Gazalija, koji je opisao islam na sljedeći način: "To je kao kad mrava stavite u prostor omeđen užarenim prstenom. Bilo koje izbivanje iz središta dovodi mrava u opasnost. Samo podjednaka udaljenost od svih krajnosti mrava spašava, samo ga spašava pozicija središta. Islam je pridržavanje središnjeg puta, koračanje po tom Putu."”

– Naša pozicija sljedbenika islama u ovom našem podneblju, u evropskom kontekstu, koja se održava i čuva stoljećima, u takvoj je sličnoj poziciji i valja nam stalno samima sebi to posvješćivati i moramo biti budni i svjesni te uloge i pozicije koja nam je dodijeljena. Valja nam, dinska braćo, istrajavati i stalno raditi na sebi; jačati svoju duhovnost, moralnim vrlinama krasiti se, znanje stjecati, raznolike vještine i kompetencije usvajati. Ovo jeste častan i ispravan put i njime treba ići. Musliman treba izabrati taj put. Taj put traži od nas požrtvovanost, strpljivost, ulaganje napora i vremena. Taj put isključuje kalkulacije, lijenost, odgađanje termina i zanemarivanje obaveza koje čekaju.To je vjera na djelu, u primjeni i u životu. Tu nema kalkulacije, ali nema ni mitske spekulacije da bi to moglo nekako samo od sebe i nekom vanrednom intervencijom sve da se posloži.Neka nam Dragi Bog dâ mudrosti, pameti i razboritosti, a sačuva nas naših vlastitih slabosti i  pometnje među nama. Amin! – poručio je muftija mostarski dr. Salem-ef. Dedović.

(Preporod.info)