Stazama dobrotvora: Roditeljske kuće kao lanac podrške

Porodice djece oboljele od raka u Bosni i Hercegovini danas imaju mjesto koje im donosi sigurnost, blizinu i nadu – roditeljske kuće u Sarajevu i Tuzli. Projekat koji je pokrenulo udruženje “Srce za djecu oboljelu od raka”, uz podršku Islamske zajednice i Vakufske direkcije, omogućava da porodice ostanu na okupu tokom teških mjeseci liječenja i da djeca, uz roditelje, lakše prolaze kroz proces ozdravljenja.

O iskustvima porodica i važnosti izgradnje roditeljskih kuća govoreno je u emisiji Radija BIR “Stazama dobrotvora”.

Nijedan roditelj ne očekuje da će se preko noći promijeniti svakodnevnica njihove djece i cijele porodice. Saznanje da dijete ima malignu bolest, kako svjedoče roditelji, vijest je koja “zaledi”. Takvo iskustvo doživjela je Atifa Buldić-Bešić kada je njenoj kćerki Nadji 2016. godine dijagnosticirana akutna limfoblastična leukemija. Dug i naporan proces liječenja dodatno je otežavao dolazak u Sarajevo.

– Mi smo jako dugo bili s njom na liječenju, dvije godine, od čega je sedam mjeseci provela na intenzivnom bolničkom liječenju uz hemoterapiju. Bilo je mnogo uspona i padova, a poslije intenzivnog liječenja i puno komplikacija, jer dijete sve vrijeme ima narušen imunitet i podložno je infekcijama – prisjeća se Atifa Buldić-Bešić.

Psihologinja i psihoterapeutkinja udruženja “Srce za djecu oboljelu od raka” Aldina Selimagić-Šljivo naglašava da maligna bolest zahvata čitavu porodicu i zajednicu.

– Roditelj prolazi faze šoka, nevjerovanja, poricanja i tek onda prihvatanja da ulazi u zahtjevnu borbu. Svi resursi porodice usmjeravaju se ka jednom cilju – ozdravljenju djeteta. Zbog dugotrajne hospitalizacije i neizvjesnosti, važno je da sve karike lanca podrške budu jake – dijete, porodica, medicinsko osoblje, roditeljska kuća, škola, vršnjaci i šira zajednica – istakla je Selimagić-Šljivo.

Kako su nastale roditeljske kuće

Po uzoru na modele u zemljama Zapada, udruženje je 15. februara 2011. godine pokrenulo projekat izgradnje roditeljske kuće s osnovnim ciljem da porodica ostane na okupu i da se proces liječenja djeci i roditeljima olakša. Prvi korak bio je osigurati zemljište uz bolnicu u Sarajevu.

– Bilo je teško ubijediti nadležne kolika je važnost kuće tik uz kliniku. U zagovaranju su učestvovali i predstavnici Islamske zajednice: reis Mustafa-ef. Cerić s nama je posjetio odjeljenje i rukovodstvo KCUS-a. Otpor je trajao do 2014. godine, kada je prof. dr. Aganović dodijelio zemljište – kazao je direktor udruženja Fikret Kubat.

Odobrenje je otvorilo put dokumentaciji i donatorima. Posebnu ulogu imala je Vakufska direkcija Islamske zajednice koja je, uz podršku reisu-l-uleme u obraćanjima donatorima u Kuvajtu, pomogla da se obezbijedi blizu 700.000 KM. Ukupna vrijednost sarajevskog projekta iznosila je oko 1.400.000 KM, a kuća je otvorena 2016. godine. Godinu poslije razvija se ideja o Tuzli; uprkos pandemiji i poskupljenjima, uz nove donacije i podršku institucija, kuća u Tuzli otvorena je 2024. godine, u krugu pedijatrijske klinike.

Danas sarajevska kuća ima deset apartmana, a tuzlanska pet, uz zajedničke prostore i radionice. Boravak je besplatan, a kuće koriste djeca i roditelji iz svih krajeva zemlje. Do 2025. godine uslugu je koristilo blizu 400 djece, odnosno nekoliko hiljada osoba. Uspostavljen je i standard koji stručnim timovima omogućava kontinuiranu psihosocijalnu podršku, a djeci “drugi dom” u neposrednoj blizini bolnice.

Sekretar i socijalni radnik Udruženja Jasna Vatreš podsjeća da su prije kuće roditelji boravili u neuslovnim zajedničkim prostorima ili stanovima, što je dodatno povećavalo stres i rizike.

– Sada, sa apartmanima u roditeljskoj kući, pokušavamo vratiti djetetu osjećaj normalnosti: blizina porodice i izlazak iz bolničkih hodnika često prave ključnu razliku – ističe Vatreš.

Dobrotvori, vakufi i održivost

Islamska zajednica i Vakufska direkcija, uz druge dobrotvore, imali su presudnu ulogu u pokretanju i finansiranju projekata u Sarajevu i Tuzli. Vakufski model prepoznat je kao prirodno rješenje za trajno dobro koje koristi generacijama.

– Pošto nismo javna ustanova, oslanjamo se na grantove općina, kantona i Federacije, na donacije društveno odgovornih kompanija i građana u BiH i dijaspori. Vjerujemo da vakuf može biti jedan od stabilnih načina finansiranja. Već imamo primjere gdje je vakif donirao zemlju preko Islamske zajednice i Vakufske direkcije za potrebe udruženja. Naš zadatak je ostati vjerni misiji: zaštititi djecu i porodice, raditi kvalitetno i transparentno – poručio je Fikret Kubat.

Blizina roditelja i članova porodice u procesu liječenja igra bitnu ulogu, a roditeljska kuća na tom putu ostaje mjesto sigurnosti i poruka da porodice nisu same u svojoj borbi.

Realizaciju emisije “Stazama dobrotvora” podržala je Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a urednica i voditeljica emisije je Merima Uzunalić.

(Preporod.info)