IZB u Norveškoj: Svečano otvorena džamija i Bosanski kulturni centar u Stavangeru

U srcu Norveške, u gradu Stavangeru, Islamska zajednica Bošnjaka u Norveškoj obilježila je još jedan historijski trenutak: svečano otvorenje džamije i Bosanskog kulturnog centra.

Ovaj događaj okončao je decenijsko čekanje i predstavlja krunu zajedničkog truda, vjere i ustrajnosti.

Program svečanog otvorenja počeo je klanjanjem džuma-namaza, 24. oktobra, u prisustvu velikog broja vjernika.

Hutbu je održao Izet-ef. Čamdžić, dok je s akšam-namazom počeo mevludski program, koji su izveli imami IZ Bošnjaka u Norveškoj te Armin Muzaferija, prijatelj džemata i IZB u Norveškoj.

Prisutnima su se obratili imam džemata Ibrahim-ef. Šabić i muftija za Zapadnu Evropu Senaid-ef. Kobilica.

– Džamija u Stavangeru je opipljivo ostvarenje sna koji se gajio od samog početka džemata. Ona predstavlja duhovni i kulturni dom za zajednicu koja je decenijama živjela bez vlastitog utočišta. Podizanje džamije na ovom mjestu simbolično potvrđuje prisustvo i trajnost Bošnjaka i islama u ovom dijelu Evrope i služi kao most između bosanskih korijena i norveškog društva u kojem sada žive – istakao je Ibrahim-ef. Šabić.

U svom obraćanju muftija Kobilica je kazao da će ova džamija i Centar višestruko doprinijeti životu zajednice.

– Oni će biti središte duhovnog okupljanja i omogućit će redovno obavljanje molitve, organizaciju vjerske pouke za mlade i održavanje vjerskih praznika, čime će ojačati vjerski identitet.

Okosnicom očuvanja kulturnog identiteta, kroz Bosanski kulturni centar, Zajednica će moći bolje prenositi svoj jezik, tradiciju i običaje na mlađe generacije.

Kroz jaku društvenu mrežu, objekat će služiti kao mjesto druženja, međusobne podrške i jačanja zajedničkih veza, što je od neprocjenjive važnosti za ljude koji žive daleko od matice – rekao je muftija Kobilica.

Vjerski dio programa završen je predavanjem Izet-ef. Čamdžića.

Svečanom činu presijecanja vrpce i zvaničnog otvorenja džamije i centra pristupili su dvoje polaznika mekteba Hanna Arifagić i Benjamin Spahović te Admir Denić, u ime Džematskog odbora, koji su uz učenje tekbira presijekli vrpcu.

Program je nastavljen 25. oktobra u kongersnoj dvorani Clarion hotela na Soli, u prisustvu 300 džematlija iz cijele Norveške.

Svečani program izveli su Armin Muzaferija, Mustafa Isaković i Melisa Mukić, kao solisti, uz tehničku pratnju prof. Džemšida Hodžića i Mehe Radovića te Dalilu Omerović kao voditeljicu programa.

Prisutne su u ime džemata pozdravili Ibrahim-ef. Šabić, džematski imam, i Admir Denić, predsjednik Građevinskog odbora.

Prisutnima su se obratili i glavni imam MIZ Zavidovići Izet-ef. Čamdžić, muftija za Zapadnu Evropu Senaid-ef. Kobilica i izaslanik reisul-uleme muftija sarajevski Nedžad-ef. Grabus te ambasadorica Bosne i Hercegovine u Norveškoj Hoda Dedić.

U svom obraćanju, muftija Kobilica je istaknuo da savremeni kontekst evropskog iseljeništva donosi nove izazove: otuđenje, ubrzanu digitalizaciju i fragmentaciju vremena.

– Ti izazovi stvaraju pred nama iskušenje da religiju svedemo na ličnu utjehu bez društvene odgovornosti, ili na ritual bez etike, ili na identitet bez služenja. Džamija razbija te redukcije: ona nas izdvaja iz samoće, okuplja nas kao vjernike, od nas čini odgovorne građane; čuva tradiciju i upućuje nas prema znanju, dijalogu i stvaranju javnog dobra – poručio je muftija Kobilica.

Naglasio je da je današnja radost u Stavangeru „potvrda zrelosti jedne zajednice“, koja je razumjela da su ibadet i etika nerazdvojni, a vakuf – most između prošlosti i budućnosti.

– Vakuf nas uči da je pobožnost memorija i vizija, zahvalnost i planiranje, čuvanje emaneta i inovacija – naglasio je.

Posebno je pohvalio proces renoviranja džamije, vođen predanošću imama Ibrahim-efendije, Džematskog i Građevinskog odbora te brojnih volontera.

– U središtu ovog posla bila je namjera da se Allahu približimo kroz dobro djelo. Dati priznanje tim ljudima, to je naša obaveza – kazao je muftija.

Također je podsjetio da je Islamska zajednica Bošnjaka u Norveškoj, u posljednje dvije godine, kupila tri nova objekta: u Stavangeru, Gjøviku i Trondheimu, čime sada raspolaže s osam vakufskih objekata.

– To nije statistika za samohvalu, nego pokazatelj sposobnosti zajednice da planira, uči iz grešaka i gradi povjerenje s donatorima, članovima i lokalnim institucijama – ocijenio je muftija Kobilica.

U svom obraćanju, muftija Grabus je istakao da bosanski čovjek, i kad ga narativi proglašavaju "nepopularnim", nosi tihi prkos i čistu namjeru.

– Kad mu sve uzmu i kad ga neizvjesnost preseli u novi ambijent, među prvim stvarima gradi mjesto gdje će Allahu čelom pasti, gdje će se okupljati, gdje će djecu učiti našim vrijednostima. To je naš potpis – kazao je muftija Grabus.

Podsjetio na simboliku džamije u Logu pod Mangartom, decenijama najzapadnije bošnjačke džamije te istaknuo da je otvaranje džamije u Stavangeru, osamdeset godina kasnije, „znak da se horizont vjere i pripadnosti širi, a ne sužava“.

– Od srušenih kuća do obnovljenih domova, od logora i neizvjesnosti do džemata i džamije. To je put nepokolebljivosti bosanskog čovjeka – kazao je Grabus, naglašavajući važnost znanja i odgoja u svim sferama, od mekteba do univerziteta.

Muftija Grabus je podsjetio i na riječi reisul-uleme: „Gradimo džamije i razvijamo vakufske kapacitete za generacije koje dolaze, za našu djecu, unučad, pa i za one koji još nisu rođeni.“ Time, dodao je, džamija postaje trajna sadaka i zalog budućnosti.

Ovom prilikom je muftija Grabus dodjelio je priznanja i zahvalnice članovima GO i zaslužnim džematlijama, dok je muftija Kobilica dodjelio posebnu zahvalnicu džematskom imamu Ibrahim-ef. Šabiću.

Vakufski centar u Stavangeru je drugi po redu koji je Ibrahim-ef. realizirao sa svojim džematlijama u posljednjih 10 godina.

Prvi je svečano otvoren 2014. u Haugesundu.

(Preporod.info)