Islamska zajednica u Crnoj Gori neće podržati aktuelni Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti

Prema Nacrtu Zakona, sve vjerske zajednice u Crnoj Gori moraće da djeluju u okvirima Crne Gore i da plaćaju poreze. Ono što je najvažnije, svi vjerski objekti izgrađeni u Crnoj Gori do 1918. godine, prema slovu zakona, moraju biti u državnom vlasništvu.

„Ima dobrih rješenja, a ima i rješenja koja nisu dobra. Mislimo da bi neka pravna rješenja trebalo dodati, neka ukloniti, a neka preinačiti. Cijela javna rasprava je krenula pogrešnim tokom. Očekivali smo više konstruktivne rasprave, jer bi to pomoglo vjerskim zajednicama da bi se razumjeli problemi samih vjerskih zajednica“, kaže Čekić.

On poručuje da u obliku kakav je sada, Islamska zajednica neće podržati Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

„Ima stvari koje trebaju da se mijenjaju. Ono što Islamska zajednica smatra da u ovom zakonu nije dobro rješenje jeste da nije osigurana potpuna autonomija vjerskih zajednica“, kaže Čekić za AA.

U Nacrtu zakona se navodi da “vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina”.

„Nemamo objekte koji su izgrađeno od strane države. Građani kada su pravili vjerske objekte, oni su ih pravili kao zadužbine, koje su dali na upravljanje vjerskim zajednicama. Kako se uopšte može postići autonomija, ako država ima imovinu vjerskih zajednica?“, pita Čekić.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, koje je predlagač zakona, do sada je zakazalo ukupno tri javne rasprave o ovom zakonu. Javne rasprave u Bijelom Polju i Kotoru nisu održane, jer su vjernici Srpske pravoslavne crkve vrijeđali mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve Mihaila. Policija je u oba grada spriječila da dođe do fizičkog obračuna. Za ponedjeljak je zakazana javna rasprava u Podgorici.

„Očekujemo konstruktivnu raspravu, da možemo čuti o kakvoj problematici je riječ. Problem vjerskih zajednica traži konkretnije rješavanje stvari. U ovom nacrtu zakona imamo previše opštih odredbi i načela koja ne defnišu stvari do kraja. Imamo u jednom dijelu pozitivnu diskriminacije, kada su u pitanju državne institucije u pogledu doprinosa vjerskim službenicima, ali u toj pozitivnoj diskriminaciji se ne označava koje su to manjinske zajednice. Ono što mi očekujemo jeste da se prepozna neka pozitivna afirmacija u pogledu vjerske pripadnosti manjinskih naroda“, ističe generalni sekretar Islamske zajednice u Crnoj Gori.

On napominje da  ono što je dobro nacrtom zakona jeste da se priznaju vjerske škole.

„One se zapravo priznaju Zakonom o obrazovanju. Ali ovdje se detaljnije govori o njima i određuje se način finansiranja. Tu stoji da će način finansiranja biti srazmjeran broju učenika. Svi mi znamo da broj učenika u vjerskim školama je manji od broja učenika po opštem obrazovnom programu“, kaže Čekić i ističe da u nacrtu zakona stoji da vjerske zajednice imaju pravo osnivanja samo vjerskih škola.

„U Hrvatskoj, BiH i Srbiji vjerske zajednice imaju pravo na osnivanje škola koje rade po opštem obrazovnom programu. Kao što su katolička gimnazija, islamska gimnazija, bošnjačka gimnazija. To su vrlo popularne škole. Zašto bi smo mi bili izuzeti od takvih pravnih rješenja“, naglašava Čekić.

Zakon o državnoj imovini iz 2008. godine predviđa da groblja postaju vlasništvo države. Međutim, Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti nije predvidio rješavanje ovog pitanja.

„Od 2009. godine je počelo sa implementacijom ovog zakona, i od tada nailazimo na probleme. Grobljima upravljaju komunalna preduzeća. Onda se postavlja pitanje zar komunalna preduzeća mogu upravljati onim što se smatra vjerskim obredima? Znamo da su u Islamskoj tradiciji groblja zadužbine koje se daju na upravljanje vjerskim zajednicama, kako bi se sam obred vršio po islamskim načelima. Nadali smo se da će i ovaj dio biti riješen Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, ali nije bilo riječi o ovom problemu“, tvrdi Čekić.

Islamska zajednica u Crnoj Gori je za konstruktivno rješavanje anomalija koje sadrži ovaj zakon, uvjerava Čekić.

„Mislim da je suviše dugo vremena prošlo od starog zakona do donošenja novog zakona, i nemamo vremena da čekamo još pet ili šest godina. U praksi se javljaju problemi, kao što su problemi pitanja imovine vjerskih zajednica, pitanje mogućnosti osnivanja privrednih društava od strane vjerskih zajednica. Imamo prazninu koja 30 godina čeka na prava rješenja“, ističu u IZCG.

Fuad Čekić napominje da u članu koji definiše imovinu Islamske zajednice, ne pominju se zadužbine (vakufi), koje su značajan dio imovine vjerskih zajednica, i ne pominju se privredna društva.

„Svi mi znamo da vjerske zajednice osnivaju privredna društva, kako bi održavale vjerske objekte. Takođe, zakonu nisu prepoznate tradicionalne zajednice. Mi na taj način ne kažemo da one trebaju imati poseban položaj, ali mislim da se na ovaj način zakonom bježi od nacionalnog, vjerskog i kulturološkog okvira u kojem se razvijalo društvo u Crnoj Gori. Iz tog razloga bi trebalo pomenuti zajednice koje su u nekim ranijim Ustavima bile prepoznate kao takve. U Ustavu Republike Crne Gore iz 1945. godine bile su prepoznate rimokatolička crkva, pravoslavna crkva i islamska vjerska zajednica kao tradicionalne vjerske zajednice“, kazao je Čekić u razgovoru za Anadolu Agency.

Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori protiv je Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti, dok Crnogorska pravoslavna crkva podržava predloženo rješenje.
(AA)