MKC Ljubljana: Održana druga javna rasprava o prilagođavanju školskih jelovnika za djecu koja ne jedu svinjetinu

Na drugoj javnoj raspravi pod nazivom Škola za sve: a šta je s ishranom?, koja je održana u Muslimanskom kulturnom centru Ljubljana u utorak, 21. oktobra 2025. godine, naglasak je stavljen na rješenja za djecu u slovenskim osnovnim školama i vrtićima koja ne jedu svinjetinu.

Sagovornici su se složili da prilagođavanje jelovnika ne zahtijeva dodatni novac niti dodatne kadrove.

Prošle godine Islamska zajednica u Republici Sloveniji organizirala je prvu javnu raspravu na kojoj smo razgovarali o ishrani bez svinjetine u slovenskim odgojno-obrazovnim ustanovama.

Ovim važnim pitanjem se u školskoj 2023/2024. godini intenzivno bavila Radna grupa koja djeluje pod okriljem Islamske zajednice u Republici Sloveniji.

Nastavljen dijalog

Radna grupa je provela do sada najopsežnije istraživanje o iskustvima i praksi osiguravanja obroka bez svinjetine u slovenskim odgojno-obrazovnim ustanovama, a zaključci su prvi put javno predstavljeni prošle godinena prvoj javnoj raspravi.

Ove godine smo nastavili dijalog i na drugoj javnoj raspravi predstavili rezultate s terena: da li se u protekloj godini, odnosno od posljednje rasprave, išta promijenilo? Razgovarali smo s Mihom Lobnikom, zagovornikom načela jednakosti, Irenom Simčič iz Zavoda Republike Slovenije za školstvo, Brankom Kumerjem, direktorom Centra za školske i vannastavne aktivnosti, te Elom Porić, koja koordinira Radnu grupu Islamske zajednice i prati stanje na terenu.

Ela Porić predstavila je rezultate istraživanja jelovnika u više od 400 slovenskih osnovnih škola tokom dvije sedmice marta i aprila ove godine.

– Usporedba pokazuje da su Smjernice zdrave ishrane, koje su stupile na snagu s prošlom školskom godinom i ograničavaju upotrebu crvenog mesa, donijele određene pozitivne promjene, jer je svinjetine na jelovnicima manje. Ipak, zabrinjava podatak da se svinjetina na jelovniku jedne od škola pojavljuje čak 15 puta mjesečno – kazala je Porić.

Sagovornica za oblast školske ishrane iz Zavoda Republike Slovenije za školstvo, Irena Simčič, kazala je da bila potresena kada je vidjela jelovnike koji su i  s aspekta zdravstvenih smjernica o zdravoj ishrani, neprihvatljivi.

Kako pokazuju rezultati analize školskih jelovnika, svinjetina predstavlja veći problem kod ručka nego kod užina, gdje je prisutna u samo 15 posto jelovnika. Čak 42 posto škola ima ručak sa svinjetinom dvaput sedmično, a 11 posto čak triput.

Djeca iz vjerskih razloga ostaju gladna

Škole na primjedbe da brojna djeca koja ne jedu svinjetinu iz vjerskih razloga ostaju gladna, naročito u danima kada se svinjetina nađe i za užinu i za ručak, odgovaraju da su dužne dosljedno ispunjavati zahtjeve medicinski propisanih dijeta, a da vjerski uslovljene prehrambene navike to nisu. Međutim, istraživanje Islamske zajednice pokazuje suprotno.

Na Pepelnicu (čista srijeda), koja predstavlja početak kršćanskog posta, čak 92 posto škola imalo je prilagođen jelovnik bez mesa, a taj je postotak bio još veći na Veliki petak. Četrnaest osnovnih škola imalo je 18. aprila ove godine, na Veliki petak, neradni dan.

– To znači da su prilagodbe jelovnika koje proizlaze iz vjerskih običaja i tradicije itekako moguće. Takav pristup oblikovanju školskih jelovnika pozdravljamo i podržavamo, ali se pitamo zašto su prilagodbe uvijek samo po mjeri većine, a ne i manjina, iako znamo da pitanje školskih obroka bez svinjetine zadire u ustavnu materiju – dodala je Porić. 

Istraživanje je pokazalo i to da od više od 400 analiziranih škola samo 8 u jelovnicima koristi skraćenicu Sv., što znači da jelo sadrži svinjetinu.

– To je doduše šest više nego lani, ali i dalje govorimo o vrlo malom napretku. Značajan dio ovog izazova moguće je riješiti već samim dosljednim poštovanjem Smjernica za zdravu ishranu, koji je obvezujući dokument za sve odgojno-obrazovne institucije – istakla je Porić.

Mnogi izazovi za djecu

Jela sa svinjetinom postaju za djecu iz muslimanskih porodica još veći problem kada je riječ o programima škole u prirodi. Mnoga djeca nemaju priliku da se prijave, jer im u školama poručuju da jelovnike za njih ne mogu mijenjati.

– Kada dobijemo informaciju da nam dolaze djeca s prehrambenim specifikama, nastojimo se maksimalno prilagoditi. Iskreno, najlakše je kad se treba zamijeniti jedna vrsta mesa drugom – rekao je Branko Kumer, direktor Centra za školske i vanškolske aktivnosti.

Naglasio je da roditelji moraju obavijestiti školu da njihovo dijete ne jede svinjetinu, a škola je dužna tu informaciju na vrijeme proslijediti centru. A kada to ne žele uraditi, tada, prema njegovim riječima, roditelji trebaju insistirati. Niko, najmanje mi, ne želimo da djeca dođu na pet dana kod nas i budu gladna zbog nedostatka komunikacije.

Može li muslimanska zajednica, kada je riječ o razumijevanju različitosti i poštovanju vjerski uvjetovanih prehrambenih posebnosti, računati na podršku institucija poput zagovornika načela jednakosti?

Na to je pitanje Miha Lobnik, koji ovu funkciju obavlja već drugi mandat, odgovorio podacima iz istraživanja javnog mnijenja koja pokazuju da u Sloveniji čak polovina stanovništva teško prihvata neke posebnosti karakteristične za muslimane.

– Ipak, ostajem optimist i vidim, u raspravama poput današnje, korak naprijed, ne samo u prepoznavanju stanja u društvu i društvene klime, već i u oblikovanju rješenja koja u praksi djeluju – pojasnio je Lobnik. 

Isticanje škola koje su pronašle dobar način da na jelovnicima ponude hranu prikladnu i za djecu s prehrambenim posebnim potrebama smatra jednim od efikasnih načina za smanjenje razlika u pristupu škola.

Jedna od takvih je Osnovna škola Hajdina, gdje su jelovnike za djecu koja ne jedu svinjetinu prilagodili bez poteškoća. Kako je rekao direktor škole, Mitja Vidovič, prijedlog za prilagodbu došao je od zaposlenih u školskoj kuhinji.

– Primijetili su da neka djeca ne jedu ručak kad je na jelovniku svinjetina. Djeca se nisu žalila, ali nama nije bilo svejedno, jer ne želimo da naša djeca budu gladna. Pronašli smo rješenje koje nije zahtjevno ni organizacijski ni logistički: djeca koja ne jedu svinjetinu dobiju pileće meso – dodao je Vidovič. 

Dodao je da se u njihovoj školi području prehrane posvećuje posebna pažnja. „Kad bismo pitali djecu šta bi voljeli jesti, vjerovatno bismo dobili onoliko odgovora koliko ima djece. I ako bismo mogli, rado bismo se tome približili, ali nastojimo jelovnicima zadovoljiti potrebe svih i onih koji imaju medicinski propisanu dijetu i onih koji iz drugih razloga određenu hranu ne konzumiraju. I to smatramo dijelom našeg poslanstva.“

Da bi takav pristup mogao biti rješenje i za druge škole u Sloveniji, potvrdila je i Irena Simčič.

– Istina je da škole imaju različite mogućnosti kada je riječ o organizaciji školske prehrane, ali ono što rade u OŠ Hajdina moglo bi se primijeniti svugdje – kazala je Simčić. 

Dodala je da se u pitanju jelovnika bez svinjetine ogleda odnos našeg društva prema manjinama, zbog čega su nužni dijalog, otvoren razgovor i podizanje svijesti“ o položaju djece koja zbog svog vjerskog ubjeđenja ostaju bez obroka, a samim tim osjećaju nelagodu i isključenost.

U raspravi je više puta istaknuta dobra volja kao ključ rješenja u školama gdje djeca iz muslimanskih porodica dobijaju prilagođene obroke.

– Dobra volja je važna, ali kao zajednica moramo težiti tome da škole zahtjeve roditelja shvate ozbiljno i s iskrenom željom da pronađu rješenje. Danas smo vidjeli da to nije nemoguće, i ako bude potrebno, lično ću se obratiti upravama škola i pozvati ih da njihovi jelovnici postanu veći odraz onoga što volimo reći da jesmo – inkluzivni – istakao je Lobnik.

Zamjenik ljubljanskog muftije, mr. Nevres Mustafić, naglasio je da je oblast odgoja i obrazovanja danas jedno od najosjetljivijih društvenih područja.

– U vremenu kad gotovo svako ima svoje mišljenje o tome šta bi nastavnici trebali raditi, često se zaboravlja da je njihova misija jedna od najzahtjevnijih. Nastavnici nose odgovornost ne samo za znanje, nego i za kreiranje šire društvene zajednice, u svijetu koji se brzo mijenja i često gubi osjećaj za mjeru, slušanje i poštovanje drugoga. Zato autoritet učitelja i škole moramo čuvati i jačati, ali ga istovremeno razumjeti kao autoritet koji počiva na empatiji, dijalogu i osjećaju za sve učenike. Tu se krije suština jednakopravnosti. Istinska jednakopravnost ne ogleda se u jedinstvu mjera, već u sposobnosti razumijevanja i poštovanja različitih potreba učenika – dodao je Mustafić.

A kako je raspravu zaključila Ela Porić riječima da svaki put kada se otvori pitanje školske prehrane, pred očima nam se pojavi iskustvo izgradnje džamije u Ljubljani.

– S tim pitanjem možemo je uporediti po osjećajima i dilemama koje izaziva – o prihvaćenosti i uključenosti u slovensko društvo – poručila je na kraju Porić. 

(Preporod.info)